‘Inisititiuti
Talateú


Talateú

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi pea ʻokú ne akoʻi kitautolu ki he founga ke tau hoko ai ko ʻEne kau ākonga. Naʻe fakapapauʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) “ ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (History of the Church, 4:461; Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná). ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea faʻa lotu, ʻe hokohoko atu ʻa e fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki ho lotó mo e ʻatamaí ʻa e fatongia fakalangi ʻo e Fakamoʻuí ko ha Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻOku ngāue ʻaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha ivi tākiekina mālohi ʻi he loto ʻo e niʻihi ʻoku nau maʻu iá mo fakalaulauloto ki hono pōpoakí. Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Paʻale P. Palate (1807–57), ko ha tokotaha papi ului ʻo e ongoongolelei kuo Toe Fakafoki maí pea naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení fekauʻaki mo e fuofua taimi naʻá ne lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná:

“Naʻá ku fakaava ia ʻi he loto fie ʻilo, ʻo lau ʻa e peesi talamuʻakí. Ne hoko ai mo ʻeku lau e fakamoʻoni ʻa ha kau fakamoʻoni ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo e founga hono maʻú pea mo hono liliú. Hili ʻení, ne u kamata leva ʻi he kakano ʻo e tohí ʻo fakatatau mo hono fakahokohokó. Naʻá ku lau tohi ʻi he ʻahó kotoa; naʻe ʻikai toe mahuʻinga ʻa e kaí, naʻe ʻikai ke u toe fie maʻu ha meʻakai ; naʻe ʻikai toe mahuʻinga ʻa e mohé ʻi he hoko mai ʻa e poó, he naʻe mahuʻinga kiate au ke u lautohi, ʻo laka ange ia ʻi he mohé.

“ʻI heʻeku lau tohí, naʻe ʻiate au ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ʻilo pea mahino kiate au naʻe moʻoni ʻa e tohí” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 37).

ʻOku kei hokohoko hono fakamamafaʻi mai ʻe he kau palōfita ʻo e ʻaho ní ʻa e fie maʻu ki he kāingalotu kotoa pē ke lau pea toe lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo pehē, “[ʻOku ou] palōmesi atu [kapau te mou takitaha lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná], tatau ai pē pe ko e hā hono tuʻo lahi hoʻo lau kimuʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hoko mai ki hoʻo moʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā ʻoku mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 6).

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga naʻá ne ʻilo ai ʻi hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻoku tataki ki he fakahā fakatāutahá:

“Ne u ʻilo [ko e Tohi ʻa Molomoná] ʻoku mahinongofua mo mahuʻinga. …

“Ne u ʻiloʻi ʻe lava ʻe ha taha ʻi ha feituʻu pē, ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná peá ne maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie.

“Ne u maʻu ha ngaahi ʻilo ʻe niʻihi hili haʻaku lau tuʻo ua pe tuʻo tolu nai, pea hangē naʻe ‘fakatatau’ ia mo e meʻa ne u fetaulaki fakaʻaho mo iá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 6; pe Liahona, Mē 2005, 7).

ʻE haʻu ʻa e ueʻi fakalaumālié, hangē ko e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Pēká, ʻi he taimi te ke toutou lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Ko e Taumuʻa ʻo e Tohi Lēsoni Ko ʻení

Ko e tohi lēsoni ko ʻeni ʻa e fānau akó, ko e fakalahi atu ia ki hoʻo lau mo hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku ʻikai totonu ke fetongi ia. ʻOku maʻu ʻi he tohi lēsoní ha fakamatala ʻo e vakai fakaepalōfita mo e faleʻi fakalaumālie ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo fekumi ki he fakahinohino ke “fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē” kiate koe (1 Nīfai 19:23 ). Vakaiʻi hoʻo founga akó pea fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku hoko ai ʻa e tohi lēsoni ko ʻení ko e tānaki atu ki hoʻo lau fakatāutaha mo ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke kau atu ʻi hoʻo akó ʻa e (1) fakafehoanaki ki he tohi lēsoní lolotonga hoʻo laukongá, (2) lau ʻa e tohi lēsoní hili hoʻo lau e ngaahi vahe lahi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pe (3) toe vakaiʻi ʻa e tohi lēsoní kimuʻa peá ke lau ʻa e folofolá ke fakamālohia hoʻo mahino ki he ngaahi vahe kuo vahe atú.

Anga Hono Fokotuʻutuʻu ʻo e Tohí ni

ʻOku ʻi ai ha ngaahi vahe ʻe 56 ʻi he tohi lēsoni ʻa e fānau akó ʻokú ne kāpui kotoa ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e vahe takitaha ʻoku ʻi ai ʻa e konga ʻe nima: Talateu, Fakamatala, ngaahi fehuʻi ke ako mei ai (ʻi he ngaahi puha foʻi leá), Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí, mo e Ngāue ke Fai.

Talateú

Ko ha talateu nounou ʻi he kamataʻanga ʻo e vahe takitaha ʻo fakahā ai ʻa e talanoa ʻi he vahé, fakamahinoʻi e kaveinga mo fakamahino ʻo e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ʻoku maʻu ʻi he folofolá.

Fakamatalá

ʻOku fakapapauʻi ʻi he konga ko e fakamatalá ʻa e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he folofolá. ʻOku fakaʻatā koe ʻe hono lau fakalelei ʻo e fakamatalá ke mahino lelei pea vakaiʻi ʻa e ngaahi pōpoaki fakalaumālie ʻa e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Te ke lava ʻo sio ai ki he founga ʻoku fakatatau ai ʻe he kau palōfita ʻi he ʻaho ní ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he ʻaho ní mo e ngaahi meʻa fakamāmani ʻoku hoko maʻu pē ʻi he māmaní.

Ko e fakamatalá foki ʻoku faʻa hiki tatau ʻa e ngaahi lea mei he ngaahi pulusinga ʻa e Siasí, kau ai ʻa e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004), Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Fakahoko ʻa Hotau Fatongia ki he ʻOtuá (2001), Fakahinohino ki he Folofolá (maʻu atu ʻi he ʻInitanetí ʻi he www.scriptures.lds.org), pea mo e Topical Guide mo e Bible Dictionary.

Ngaahi Fehuʻi ke ako Mei Aí

ʻI he konga kotoa ʻo e fakamatalá te ke maʻu ai ʻa e ngaahi fehuʻi ke ako mei ai ʻi he ngaahi puha kuo valivaliʻi atú ʻo hangē ko ʻene hā ʻi laló. ʻE tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení kiate koe ke ke fekumi pea mahino ʻa e ngaahi veesi pau.

Ngaahi Fakakaukau ke Fakalaulauloto ki aí

ʻE tokoniʻi koe ʻe he konga Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻíke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa mei hoʻo laukongá. Naʻe fakapapauʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe ʻomai ʻe he fakalaulauloto ki he ngaahi folofolá ʻa e ngaahi ola mahuʻinga: “ʻI hoʻo fifili ki he ngaahi [tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní], ʻe lea ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki ho ʻatamaí pea mo ho lotó. ʻI he ngaahi fakamatala ʻo e folofolá, ʻe maʻu mei ai ha ngaahi ʻilo foʻou mo tauafu ki ho lotó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo ho tuʻungá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 19; pe Liahona, Sānuali 2001, 21). Te ke fakaʻamu ke ʻi ai ha tohinoa folofola pe tohi mavahe ke hiki ai ʻa e ngaahi tali ki he niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea mo e ngaahi fakakaukau mei hoʻo laukongá.

Ngāue ke Faí

ʻI he fakaʻosinga ʻo e vahe kotoa pē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku tānaki atu ʻa ia te ne fakaʻaiʻai ke fakahoko fakatāutaha ʻa e ngaahi moʻoni mei he folofolá. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení mahalo ʻe fakakau atu ʻi hoʻo kalasí ʻe hoʻo faiakó kapau ʻokú ke kau ʻi ha kalasi pe ʻinisititiuti fakalotu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ko e ngaahi ngāue ke fai ko ʻení ko e fokotuʻu atu pē pea ʻoku totonu ke fakaʻaongaʻi ia fakatatau ki hoʻo fie maʻu fakafoʻituituí pea mo e fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakamatala maʻa Kinautolu ʻoku Faingataʻaʻia Fakaesinó

ʻE malava ke maʻu atu ʻi ha fōtunga makehe ʻo e tohi lēsoni ʻa e fānau akó ʻi he www.ldsces.org. Kapau ʻoku faingataʻa ke ngāue ʻaki ʻa e tohi lēsoni ko ʻení koeʻuhí ko ha faingataʻaʻia fakaesino, kataki ʻo fetuʻutaki ki hoʻo faiakó ki ha toe maʻuʻanga tokoni.

Fakataukei Folofola

ʻOku maʻu atu ʻi he tohi lēsoni ko ʻení ha fakatātā fakataukei folofola , ʻa ia ʻoku tā fakatātaaʻi ai ʻa e ngaahi konga ki he fakataukei folofolá. Lolotonga ʻa e seminelí, ʻoku kole ki he fānau akó ke nau maheni mo e ngaahi potu folofola ʻe 100 ʻa ia ʻoku lau ʻoku nau mahuʻinga fakatokāteliné. ʻI he taimi takitaha ʻoku hiki atu ai ʻa e taha ʻo e ngaahi fakataukei folofola ʻe 100, te ke fakatokangaʻi ʻa e fakaʻilonga ʻokú ne fakamahinoʻi