‘Inisititiuti
Vahe 24: ʻAlamā 5–7


Vahe 24

ʻAlamā 5–7

Talateú

Ne tukuange ʻe ʻAlamā ʻa e nofoʻa fakamāú ka ne ʻalu atu ki he “kakai Nīfaí … ke ueʻi hake ʻa kinautolu ke nau manatuʻi honau fatongiá, … ʻi hono fakafepakiʻi ʻa kinautolu ʻaki ʻa e fakamoʻoni ʻoku haohaoá” (ʻAlamā 4:19). ʻOku hanga ʻe heʻene ngaahi ngāue ʻi he kakai Seilahemalá mo e kakai ʻo Kitioné ʻo ʻai ke tau fakakaukau ki hotau vā fakalaumālie mo e ʻEikí. ʻI hoʻo ako e ngaahi vahé ni, fakakaukau pe ʻoku anga fēfē ʻa e tokoni atu e ngaahi fehuʻi, faleʻi, mo e fakamoʻoni ʻa ʻAlamaá ke ke manatuʻi ho fatongia ki he ʻOtuá mo ho kāingá. Vakai ki he meʻa te ne ʻomai e fanauʻi foʻou fakalaumālié pea tokoniʻi koe ke muimui he ngaahi ʻulungāanga ʻo e Fakamoʻuí.

Fakamatalá

ʻAlamā 5:7. “Ngaahi Sēini ʻo Helí”

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e “ngaahi sēini ʻo helí” ko hono tataki ke moʻulaloa ki he ʻahiʻahí pea tau ʻi ha tuʻunga ʻoku fakatau ki he mamahi taʻengatá (vakai, ʻAlamā 12:6, 11).

ʻAlamā 5:12–14. Ko ha “Fuʻu Liliu Lahi ʻi Homou Lotó”

  • Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lomenī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e uluí—ko e aʻusia ʻo ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó—ko ha founga liliu ʻoku kau mo uesia ai e konga kotoa ʻo e moʻui ʻa ha taha: “Ko e foʻi lea veape ko e uluí ʻoku ʻuhinga ia ‘ke tafoki mei he tui pe hala ʻe taha ki he tui pe hala kehe,’ [pea ko e] uluí ko ha ‘liliu fakalaumālie mo fakaeʻulungāanga kau ki ai e mātuʻakililiu ʻo e tuí.’ ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻi he folofolá, ko e uluí ʻoku ʻikai ko e tali pē ʻo Sīsū mo ʻene ngaahi akonakí, ka ko ha tui ‘oku fakataumuʻa kiate Ia mo ʻEne ongoongoleleí, ko ha tui ʻokú ne fulihi, pe ko ha mātuʻaki liliu ʻi ha fakakaukau ʻa ha taha fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí pe māteaki ki he ʻOtuá—ʻi he manako, fakakaukau, pea ʻi he tōʻonga. Lolotonga ʻa e uluí ʻe malava ke aʻusia fakakongokonga, ʻoku ʻikai ke liliu kakato ha taha ʻi ha vahaʻa taimi tukukehe pe ʻoua leva kuó ne ongoʻi ko ha taha foʻou ia ‘i hono lotó” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1975, 107–8; pē Ensign, Nov. 1975, 71).

  • Ne vahevahe ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻa kinautolu kuo nau aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó:

    “Ko e taimi ko ia ʻokú ke fili ai ke ke muimui kia Kalaisí, ʻokú ke fili ai ke liliu koe. …

    “ ʻOku ngāue ʻa e ʻEikí mei loto ki tuʻa. ʻOku ngāue ʻa e māmaní mei tuʻa ki loto. ʻOku toʻo ʻe he māmaní ʻa e kakaí mei he koví. ʻOku toʻo ʻe Kalaisi ʻa e koví mei he kakaí pea nau toki toʻo kinautolu mei he koví. ‘E fakafōtunga ‘e māmani ʻa e tangatá ʻaki hono liliu honau ʻātakaí. ʻOku liliu’i ʻe Kalaisi e tangatá pea toki liliu ʻe he tangatá honau ʻātakaí. ʻOku fakafōtungaʻi ʻe māmani ʻa e ʻulungāanga ʻo e tangatá, ka ʻe lava ‘e Kalaisi ke liliu e ‘ulungāanga ʻo e faʻahinga ‘o e tangatá. …

    “ʻIo, ʻoku liliu ʻe Kalaisi ʻa e tangatá, pea liliu leva ʻe he tangata kuo liliú e māmaní.

    “Ko kinautolu kuo liliu maʻa Kalaisí ʻe tataki kinautolu ʻe Kalaisi. Hangē ko Paulá te nau fehuʻi, ‘ʻEiki, ko ho finangaló ke u fai ʻa e hā?’ (Ngāue 9:6). Ne lea ʻa Pita, te nau ‘topuvaʻe taha mo ia’ (1 Pita 2:21). Ne pehē ʻe Sione te nau ‘ʻeveʻeva foki, ʻo hangē ko ʻene ʻeveʻeva ʻaʻaná’ (1 Sione 2:6).

    “Ko hono fakaʻosí, ko e tangata ko ia ʻoku taki ʻe Kalaisí, ʻoku ueʻi fakalaumālie ia ʻe Kalaisi. Ko hono fakalea ʻe taha ʻo e lea ʻa Palesiteni Hāloti B. Lií, naʻa nau fakamāmaʻi e niʻihi kehé he kuo fakamāmaʻi kinautolu. (Vakai, Stand Ye in Holy Places [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1974], p. 192.)

    “ ʻOku ʻikai te nau fai ki honau loto [ʻonautolú], ka ko e finangalo ʻo e ʻEikí. (Vakai, Sione 5:30.)

    “ ʻOku nau fai maʻu ai pē ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻEikí. (Vakai, Sione 8:29.)

    “ ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi haʻanau mate maʻá e ʻEikí, ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa ʻenau fie moʻui Maʻaná.

    “ Hū ki honau ngaahi ʻapí, pea te mou ʻilo mei he ngaahi tā ʻi honau ngaahi holisí, ngaahi tohi ʻi honau ngaahi laupapá, ngaahi hiva ʻoku ongoná, ʻenau ngaahi leá mo e ngāué ko e kau Kalisitiane kinautolu.

    “ ʻOku nau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē. (Vakai, Mōsaia 18:9 .)

    “ ʻOku nau fakakaukau maʻu pē kia Kalaisi, ʻi heʻenau hanga kiate Ia ʻi he fakakaukau kotoa pē. (Vakai, T&F 6:36.)

    “ ʻOku ʻi honau lotó ʻa Kalaisi, he ʻoku nau ʻofa kiate Ia ʻo taʻengata. (Vakai, ʻAlamā 37:36.)

    “ ʻOku nau maʻu ʻi he meimei uike kotoa pē ʻa e sākalamēnití, pea toe fakamoʻoniʻi foʻou ki heʻenau Tamai Taʻengatá, ʻoku nau loto fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Hono ʻAló, pea manatu maʻu ai pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. (Vakai, Molonai 4:3.) (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1985, 4–6; pe Tūhulu, Sānuali 1985, 3–5).

ʻAlamā 5:14. “Fanauʻi [Fakalaumālie] ʻi he ʻOtuá”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku iku ai ʻa e uluí ki he fanauʻi foʻoú:

    “ ʻOku ʻuhinga ʻa e uluí ki he ‘tafoki mai.’ Ko e uluí ko e tafoki mei he ngaahi founga ʻa māmaní ki he, ngaahi founga ʻa e ʻEikí pea nofomaʻu ai. ʻOku kau he uluí ʻa e fakatomalá mo e talangofuá. ʻOku ʻomi ʻe he uluí ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó [vakai, Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:12–14]. Ko ia ai, ko e tokotaha ʻoku ului moʻoní ʻoku ʻfanauʻi foʻou’ ia, [vakai, Sione 3:3–7; Mōsaia 27:24–26] ʻo ne ʻaʻeva ʻi ha moʻui foʻou, [vakai, Loma 6:3–4].

    “ ʻI heʻetau hoko ko e kau ului moʻoní, ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau fai e finangalo ʻo e ʻEikí, [vakai, Mōsaia 5:2–5] pea tau aʻusia e tuʻunga ʻokú Ne finangalo ki aí. [vakai, 3 Nīfai 27:21, 27]” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 2005, 90; pe Liahona, Nōvema 2005, 87).

  • Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) “ko e fanauʻi foʻoú, ʻoku hoko mai ia ʻi he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú” (History of the Church, 3:392).

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mana moʻoni ko ia ʻo e fanauʻi foʻoú: “Mahalo ko e mana maʻongoʻonga tahá … ko hono fakamoʻui e ngaahi laumālie kuo maʻu ʻe he angahalá ke lava ʻa kinautolu ʻoku kuí, tulí mo mate fakalaumālié ʻo haohaoa mo maʻa pea hoko ko ha ngaahi ʻea hoko ʻo e fakamoʻuí. Mahalo ko e mana maʻongoʻonga taha ia ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku fanauʻi foʻoú; ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ivi fakamaʻa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí; ʻa ia kuo fakaʻauha ʻa ʻene angahalá mo ʻene koví mei hono hono laumālié ʻe ha afi; ka ne toe moʻui fakalaumālie” (The Mortal Messiah, Book 4 [1981], 3:269).

  • Ki ha toe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e fanauʻi fakalaumālie ʻi he ʻOtuá, vakai ki he fakamatala ki he Mōsaia 5:2 (peesi 166) mo e Mōsaia 27:25 (peesi 190).

ʻAlamā 5:14, 19. “Kuo Tongitongi ʻa e Tatau ʻo e ʻOtuá ʻi Homou Fofongá”

  • Naʻe fakatokangaʻi ʻe ʻEletā Fiatoa M. Peatoni (1907–89) ʻi he lolotonga ʻene ngāue ko ha Tokoni ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko kinautolu ʻoku muimui ʻi he Tamai Hēvaní ʻoku nau hā tatau ange mo Ia: “Kapau te tau tali moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí pea moʻui ʻo fakatatau ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ha fuʻu liliu lahi ʻi hotau fōtungá pea kamata ke tau hā ʻo tatau ange mo e Tamai Hēvaní, ʻa ia ne ngaohi kitautolu ʻi Hono ʻīmisí. ʻIkai nai ko e fōtunga ʻeni ʻoku tau fakatokangaʻi ʻi heʻetau fetaulaki mo e kakai tangata mo fafine ʻoku fāifeinga ke moʻui ʻo ofi ki he ʻEikí?” (ʻi he Conference Report, Oct. 1973, 151; pe Ensign, Jan. 1974, 114).

  • Naʻe toe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha meʻa ne hoko ʻo fai ai ʻe hano kaungā ngāue ʻi he Siasí ha lea ʻo kau ki he maama ʻi he fofonga ʻo e fānau ako Siasí:

    “Ne u toki manatú ni, ki ha fakataha fakahisitōlia naʻe fai ʻi Selusalema he meimei taʻu ʻe 17 kuo hilí. Ne fekauʻaki ia mo e lisi ʻo e kelekele ne iku langa ki mui ai e Senitā ʻi Selusalema ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ki he Kau Ako Ofi mei he Hahaké. Ki muʻa pea fakamoʻoni ʻa e lisí ni, ne felotoi ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani, ʻi heʻene kei palesiteni ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, mo e puleʻanga ʻIsilelí ʻo fakafofongaʻi ʻa e Siasí mo e ʻunivēsití ke ʻoua naʻa fai ha ngāue fakafaifekau ʻi ʻIsileli.

    ʻĪmisi
    Senitā ʻo e BYU ʻi Selusalemá ki he Kau Ako Ofi mei he Fakahahaké

    “Mahalo te mou fifili pe ko e hā naʻa mau feloto ai ke ʻoua naʻa fai ha malangá. Naʻe fie maʻu ke mau fai ia kae lava ke toki tukuange mai ha ngofua ke langa ʻa e fale fakaʻofoʻofa ko ia ʻoku tuʻu he kolo fakahisitōlia ko Selusalemá. ʻOku mau pehē kuo tauhi mo fakaʻapaʻapaʻi moʻoni ʻe he Siasí mo BYU ʻa e tukupā ko ia ke ʻoua naʻa fai ha malangá. Hili ʻa e fakamoʻoni ki he lisí, ne pehē ʻe ha taha ʻo homau ngaahi kaungāmeʻá, ‘ ʻOku mau ʻilo he ʻikai ke mou malanga, ka ko e hā te mou fai ki he maama ʻoku ʻi honau fofongá?’ Ko ʻene ʻuhinga ʻeni ki he fānau ako ne ako ʻi ʻIsilelí” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 2005, 19; pe Liahona, Nōvema 2005, 20).

ʻAlamā 5:21–22. “Ngaahi Kofú … [Kuo] Maʻa mei he ʻUli Kotoa Pē”

  • Ko e fakamatala ki he “ngaahi kofú” ʻi he ʻAlamā 5:22 ʻokú ne fakafofongaʻi hotau tuʻunga fakalaumālie ʻi hotau vā mo e ʻEikí. Ne ʻiloʻi ʻe ʻEletā Lini A. Mikoloseni ʻo e Kau Fitungofulú e faitatau ʻo e fakamaʻa ʻoku tau maʻu ʻi he Fakaleleí pea mo e fō ʻo e vala ʻulí: “ ʻOku meimei faitatau leva ʻa hono fakamaʻa hotau ngaahi kofú ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí pea mo ʻetau fō ʻetau ngaahi tupenu ʻoku ʻulí. ʻOku fakafou ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa hono fakamaʻa ʻa hotau ngaahi kofú. ʻOku hanga ʻe he fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi kofú, ʻo fālute ʻa ʻetau moʻuí. ʻOku hoko mai ʻa e fie maʻu ko ia ke fakamaʻá, ʻi heʻetau ongoʻi mafasia ʻi he fai angahalá. Ko e fakamāú mo e fakamolemolé, ko e meʻa ʻataʻatā pē ia ʻa e Fakamoʻuí, he ko Ia pē te Ne lava ʻo fakamolemoleʻi mo fakamaʻa ʻetau ngaahi angahalá [vakai, ʻAlamā 5:21–27; T&F 64:10]” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 2003, 9; pe Liahona, Nōvema 2003, 11).

ʻAlamā 5:28. Ko e “Mole ‘a e Loto Hikisiá”

  • Ki ha toe fakamatala fekauʻaki mo e hikisiá, vakai ki he fakamatala ki he Hilamani 3:33–34, 36; 4:12 (peesi 302–303) mo e Hilamani 12:5–6 (peesi 317).

ʻAlamā 5:29. Ko e “Mole ʻa e Loto Meheká”

  • Ne akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e meheká, ʻa ia ʻoku tupu mei he ngaahi takiekina fakamāmaní, ʻokú ne tuʻu fehangahangai mo e ʻofa haohaoa ʻa e ʻOtuá:

    “Kuo pehē foki, ko e meheká ko e angahala pē ia ʻe taha ʻoku ʻikai faingofua hono vete ʻe ha taha, ka ʻoku fokotuʻu mai ʻe ha paloveape faka-Tenimaʻake ʻa e fakahehema ko ia ke mafolá, ʻo pehē, ‘kapau ko ha mahaki mofi ʻa e meheká, ʻe puke kotoa ai ʻa e māmaní.’ … Kapau ʻoku tau vakai ki ha niʻihi kehe ʻoku nau tupulaki ʻo lahi ange, ʻoku tau pehē leva ʻe kitautolu ʻoku tau siʻisiʻi ange ʻiate kinautolu. Pea ko hono pangó leva he ʻoku tau faʻa ngāue ʻo hangē ko ʻetau fakakaukau ko iá.

    “ ʻOku anga fēfē ha hoko ʻa e meʻá ni, tautautefito ki he taimi ʻoku tau holi mo feinga lahi ai ke ʻoua naʻa hoko ʻo peheé? ʻOku ou tui ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhingá, ko ʻetau vakai ʻi he ʻaho kotoa pē ki he ngaahi fakatauele ʻi he ngaahi faʻahinga kehekehe ʻoku nau fakahā mai ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú. ʻOku fakahā mai maʻu pē ʻe ha taha pe ha faʻahinga meʻa ʻoku fie maʻu ke tau talavou pe koloaʻia ange, ke manakoa ange pē fakaʻapaʻapaʻi lahi ange kitautolu ʻi he tuʻunga ʻoku tau vakai ʻoku tau ʻi aí. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu ʻoku teʻeki feʻunga ʻetau koloá, pe ʻalu ki ha ngaahi feituʻu fakafiefia feʻunga. ʻOku taulōfuʻu mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi pōpoakí, ʻo fakahā mai kuo fua ʻa kitautolu ʻi he meʻafua ʻa e māmaní, pea ʻiloʻi ai ʻoku teʻeki ai pē ke tau feʻunga [vakai, Taniela 5:27]. …

    “Ka ʻoku ʻikai peheni ʻa e founga ngāue ʻa e ʻOtuá. …

    “… ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha ʻiate kitautolu ʻoku siʻi ange hono fakamahuʻingaʻí pe hoko ko e koloa mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ʻi ha taha kehe. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu takitaha—neongo ʻetau ongoʻi taʻefiemālié, faingataʻaʻiá, pe ʻikai lelei hotau ʻīmisi fakafoʻituituí, mo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē. ʻOku ʻikai te Ne fua hotau ngaahi talēnití, pe ko hotau fōtungá; ʻoku ʻikai te Ne fua ʻa ʻetau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí pe ko ʻetau ngaahi koloá. ʻOkú Ne poupouʻi ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku kau ʻi he fakapuepué, ʻo Ne folofola mai ko e fakapuepue ko ʻení ko hono fakafepakiʻi ʻo e angahalá, ka ʻoku ʻikai ko ha feʻauʻauhi ʻiate kitautolu pē. ʻOku ou ʻiloʻi kapau te tau faivelenga, kuo ʻosi teuteu mo fakatatali ha pulupulu lelei ʻo e māʻoniʻoní ki he tokotaha kotoa pē[vakai, ʻĪsaia 61:10; 2 Nīfai 4:33; 9:14], ‘ngaahi kofu tōtōlofa … kuo fō ʻo maʻa … hinaekiaki ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí’ [Fakahā 7:14]. ʻOfa ke tau fepoupouaki ʻiate kitautolu ʻi heʻetau feinga ke maʻu ʻa e palé” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 2002, 72, 74; pe Liahona, Siulai 2002, 72–64).

ʻAlamā 5:46–47. “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá”

  • Kuo mamata ʻa ʻAlamā ki ha ʻāngelo, ka naʻá ne fakamoʻoni ʻi he ʻAlamā 5:46–47 naʻe tupunga ʻene ʻiló mei he ʻaukaí mo e lotú, kae ʻikai ko e mamata ki he ʻāngeló. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite (1856–1945): “ʻOku lahi ha kakai tangata ʻoku nau pehē: ‘Kapau pē te u mamata ki ha ʻāngelo, kapau pē te u fanongo ki ha ʻāngelo ʻokú ne talaki ha meʻa, te ne ʻai au ke u faivelenga he toenga ʻo hoku ngaahi ʻahó!’ Naʻe ʻikai haʻane tokoni ki he ongo tangatá ni [Leimana mo Lēmiuela] ʻa ia ne ʻikai ke na tauhi ki he ʻEikí, pea he ʻikai haʻane tokoni he ʻahó ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 1924, 159).

    Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ki he ʻuhinga ʻoku mālohi ange ai e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ʻaʻahi mai ʻa ha ʻāngelo: “Naʻe fakahā ʻe Kalaisi … ko e fakaʻilonga te tau ala maʻu … mei ha hā mai ʻa ha ʻāngeló, ʻa ia ko ha taha sino toetuʻu, he ʻoku ʻikai ke ne ʻomai e ongo … hangē ʻoku tau maʻu ʻi ha fakahā ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE mōlia ʻa e ʻaʻahi fakafoʻituitui maí he ʻalu ʻa e taimí, ka ko e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakafoʻou pea hokohoko, he ʻaho ki he ʻaho, taʻu ki he taʻu, ʻo kapau te tau moʻui taau ke maʻu ia” (Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 1:44).

  • Ko e laumālie ʻo e fakahaá ko ha fetuʻutaki ia mei he ʻOtuá ki he tangatá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he ʻatamaí mo e lotó, (vakai, T&F 8:2). Ne fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga hono ʻilo e fetuʻutaki mei he Laumālie Māʻoniʻoní:

    “Ko ha ongo ki he ʻatamaíʻ ʻoku fuʻu pau.

    “ ʻE lava pē ke ongona pe ongoʻi pea tohi fakaʻāuliliki ʻo hangē pē naʻe tala hangatonu mai e fakahinohinó.

    “Ko ha fetuʻutaki ki he lotó ko ha ueʻi angamaheni ia. ʻOku faʻa kamata ʻaki ʻe he ʻEikí hono ʻomai ha ngaahi ueʻi. ʻI hono fakatokangaʻi ko ia hono mahuʻingá pea talangofua ki aí, ʻoku maʻu ai ha mālohi lahi ange ke toe mahino ange e fakahinohinó ki he ʻatamaí. Kapau ʻe muimuiʻi, e ueʻi hotau lotó, pea ʻokú ne ʻomai ha fakahinohino ki he ʻatamaí ʻoku toe mahino ange” (“Helping Others to Be Spiritually Led” [Church Educational System symposium on the Doctrine and Covenants, Aug. 11, 1998], 3–4; vakai, LDS.org ʻi he gospel library/additional addresses/CES addresses).

ʻAlamā 5:53–54. “Ngaahi Meʻa Taʻeʻaonga ʻo e Māmaní”

  • ʻOku ʻuhinga ʻa e Taʻeʻaongá ki he “maha; taʻemahuʻinga; ʻikai hano kakano, mahuʻinga pe mamafa. … Fiefia ʻi ha fakakaukau māʻolunga ʻi heʻete ngaahi lavameʻa pē ʻaʻatá” (Noah Webster’s First Edition of an American Dictionary of the English Language, 1828 [1967]).

  • Ne akonaki ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he kāingalotú ke fakaʻehiʻehi mei he femoʻuekina he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní: “Ne akonaki ʻa Sīsū ‘ko e moʻui ʻa e tangatá ʻoku ʻikai ʻi hono lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne maʻú’ (Luke 12:15). ʻI heʻene peheé, ʻoku ʻikai totonu ai ke tau fokotuʻu maʻatautolu ‘ ʻa e koloa ʻi māmaní, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasi’ (Mātiu 6:19). Ko honoʻai ʻe tahá, ko e ngaahi koloa ʻo hotau lotó—ʻa ē ʻoku tau fakamuʻomuʻá—ʻoku ʻikai totonu ke hangē ko ia ʻoku lau ʻe he folofolá ko e ‘ngaahi koloa [mo e] ngaahi meʻa vaʻinga ʻo e māmaní’ (ʻAlamā 39:14). ʻOku kau ʻi he ‘ngaahi meʻa vaʻinga ʻo e māmaní’ ʻa e ngaahi meʻa fakamāmani ko ʻeni ʻe fā ʻo e koloá, hīkisiá, tuʻungá, mo e mālohí. Fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni kotoa, ʻoku fakatokanga mai ai ʻa e folofolá he ‘ ʻikai te ke lava ʻo ʻave ia mo koe’ (ʻAlamā 39:14). ʻOku totonu ke tau fekumi ki he faʻahinga koloa ko ē ʻoku talaʻofa ʻe he folofolá maʻá e kau faivelengá: ‘ko e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga lalahi ʻo e ʻiló, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū’ (T&F 89:19)” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 2001, 109; pe Liahona, Siulai 2001, 101).

  • Naʻe toe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻoku fakatuʻutāmaki fakalaumālie e muna ʻo e fōtunga fakaesinó: “Ko e fuʻu tōtuʻa ko ʻeni ʻo e tokanga ki hoto fōtunga fakaesinó, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha tōʻonga fakavalevale ʻi he sosaietí; ka ʻokú ne fakaʻauha foki ʻe ia ʻa e laumālié peá ne fakatupu ha mamahi … ʻi he māmaní. Pea kapau ʻe femoʻuekina pē ʻa e kakai lalahí he tokanga ki he fōtunga honau sinó mo ʻenau hā ki tuʻá—ʻa hono tafa fakasanisani ke fuoleleí—ko e moʻoni ʻe uesia e fānaú ʻe he ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku fai e hohaʻa ki aí. Pea ʻe aʻu pē ʻa e palopalemá ki he tuʻunga naʻe ui ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e ‘ngaahi mahalo laulaunoá’ [1 Nīfai 12:18]. Pea ʻoku fakautuutu ai pē mo taʻemapuleʻi ʻa e laulaunoá mo e fakamahamahaló ʻi he nofo ʻa e sosaietí. Mahalo ʻe fie maʻu ha fuʻu kato ʻaiʻanga meʻateuteu lahi ia ke maʻu ʻaki e talavou ʻoku tuʻuaki mai ʻe he mītiá” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 2005, 30–31; pe Liahona, Nōvema 2005, 30).

ʻAlamā 5:57. “Mou Haʻu Mei he Kau Angahalá … pea Mou Nofo Mavahe”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita R. Sitouni ʻo e Kau Fitungofulú hono ʻomi ʻe he ngaahi founga naʻe fakaʻaongaʻi ʻi hono langa ʻo e Temipale Meniheiteni Niu ʻIoké ha sīpinga ke fakamavaheʻi ʻaki kita mei he tākiekina ʻa e māmaní:

    “Kuo tokolahi fau ha kakai he māmaní kuo nau faʻifaʻitaki ki Papilone ʻo e kuonga muʻá, ʻaki ʻenau ʻaʻeva ʻi honau ngaahi hala pē ʻonautolú pea muimui ki ha ʻotua ‘ʻa ia ko hono tataú ʻoku hangē ko māmaní’ [T&F 1:16].

    “Ko e taha e ngaahi faingataʻa lahi taha te tau fetaulaki mo iá, ko e lava ko ia ke moʻui ʻi māmani kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolú. Kuo pau ke tau fokotuʻu ʻa Saione ʻi he lotolotonga ʻo Papiloné. …

    “Naʻe ʻomi ʻe heʻeku kau atu ki hono langa ʻo e Temipale Meniheitení ha faingamālie ke tuʻo lahi ai ʻeku ʻi he temipalé kimuʻa pea fakatapuí. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ke tangutu ʻi he lōngonoa ʻo e loki silesitialé, ʻo ʻikai ha toe meʻa ʻe ongona mei tuʻa ʻi he ngaahi hala femoʻuekina ko ia ʻo Niu ʻIoké. Naʻe lava fēfē ke lōngonoa pehē ʻi he ongoʻi ʻaʻapa, ʻa e temipalé, lolotonga iá ʻoku lau fute pē mei he feituʻú ni ʻa e fihituʻu mo e longoaʻa e fuʻu kolo femoʻuekiná ni?

    “Naʻe maʻu e talí ʻi he palani hono langa ʻo e temipalé. Naʻe langa ʻa e temipalé ʻi loto ʻi ha fale ne ʻosi langa, pea naʻe siʻisiʻi pē ha ngaahi feituʻu ne fehokotaki ai ʻa e holisi ʻo e temipalé mo e holisi ʻo e fale motuʻá. Ko e founga ia ne hanga ʻe he temipalé (Saione) ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo Papiloné, pe ko e ngaahi meʻa ʻo māmaní.

    “Mahalo ʻoku ʻi ai ha lēsoni heni maʻatautolu. ʻE lava ke tau fokotuʻu ʻa e Saione moʻoní ʻi hotau lotolotongá ʻaki ʻetau fakangatangata ʻa e ivi tākiekina ʻo Papiloné ʻi heʻetau moʻuí. …

    “Ko e fē pē ha feituʻu pe kolo te tau nofo ai, ʻe lava ke tau fokotuʻu hatau Saione pē ʻotautolu ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e puleʻanga fakasilesitialé, pea tau feinga maʻu pē ke hoko ʻo loto maʻa. …

    “ ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau hangē ko ha ngaahi tamapua ʻoku puleʻi ʻe he anga fakafonuá mo e taimí. ʻE lava ke tau loto toʻa mo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e ʻEikí pea muimui ʻi Hono ʻalungá” (ʻi he Conference Report, ʻEpeleli 2006, 94–97; pe Liahona, Mē 2006, 90–93).

ʻAlamā 5:57–58; 6:3. “Naʻe Tamateʻi Honau Ngaahi Hingoá”

ʻAlamā 7:10. ʻAloʻi ʻa Sīsū ʻi Selusalema

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ki he feituʻu naʻe ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi hono malangaʻi ʻe ʻAlamaá:

    “ ʻOku ʻikai ha fepakipaki pe fehangahangai ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e moʻoni ʻoku tohi ʻi he Tohi Tapú. ʻE hā mai ʻi hoʻo lau tokanga e meʻa ne lea ʻaki ʻe ʻAlamaá naʻe ʻikai te ne fakataumuʻa ia ke ne pehē ʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Selusalema. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻAlamā ia e meʻa ʻe hokó. Pehē kia Siosefa Sāmita mo kinautolu naʻa nau ngāue fakataha ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kapau ne pehē ʻe ʻAlamā, ʻe ‘ ʻaloʻi ʻi Selusalema, ko e kolo ʻo ʻetau ngaahi tamaí,’ naʻe mei liliu ai e meʻa kotoa ʻi he māmaní. Pea naʻa tau mei pehē kuó ne fakahoko ha fehālaaki. Naʻe ʻikai fai ʻe ʻAlamā ha fehālaaki, pea naʻe moʻoni ʻene leá.

    “Naʻe fakamatala ʻa Toketā Hiu Nipilī ʻi heʻene lēsoni maʻá e lakanga fakataulaʻeikí ki he 1957, An Approach to the Book of Mormon, ʻi he Lēsoni 8, peesi 85, ki he meʻá ni:

    “‘… Ko e taha ʻo e ngaahi konga ʻoku faʻa fakafepakiʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e lea ʻi he ʻAlamā 7:10 ʻe ʻaloʻiʻi ʻa e Fakamoʻuí “ ʻi Selusalema ʻa ia ko e fonua ʻo ʻetau ngaahi tamaí.” ʻOku ʻikai ko e kolo ʻa Selusalema “ʻi he fonua ʻo ʻetau ngaahi tamaí,” ko e fonuá ia. Naʻe ʻaloʻi ʻa Kalaisi ʻi ha kolo maile ʻe ono mei he kolo ko Selusalemá; naʻe ʻikai ʻi he koló, ka ko e feituʻu ʻoku tau ʻilo he taimí ni ʻa ia naʻe vaheʻi ʻe he kakai he kuohilí ko e “fonua ko Selusalemá”’” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 1:174).

  • Naʻe ui fakatouʻosi ʻa Selusalema mo Pētelihema ko e kolo ʻo Tēvitá, ʻa ia kuó ne fakatupu ha puputuʻu. ʻOku pehē ʻi he Luke 2:11 ko e kolo ʻo Tēvitá ʻa Pētelihema. Ka ʻoku pehē kotoa ʻi he 2 Samuela 5:6–8; 2 Ngaahi Tuʻi 14:20; 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 11:4–8 ko e kolo ʻo Tēvitá ʻa Selusalema.

ʻAlamā 7:11–12. ʻEtau Ngaahi Mamahí, Faingataʻá, ʻAhiʻahí, Mahakí, mo e Ngaahi Vaivaí

  • Naʻe tohi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he feangai ʻa e Fakamoʻuí mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié pea mo ʻetau ngaahi maumaufono fakafoʻituituí: “Naʻá Ne ʻilo pau, pea aʻusia, koeʻuhí naʻe ʻikai ngata pē Heʻene fetaulaki mo e ngaahi mamahí, faingataʻá, mo e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe kotoa pē lolotonga ʻEne ʻi Hono tuʻunga hono uá, ka naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá pea pehē ki hotau mamahí, mahakí mo e vaivaí. (Vakai, ʻAlamā 7:11–12.) Peá Ne ʻilo ai, ʻo ʻikai ʻi he fakakaukau pē ka ʻi he ʻiloʻilo pau, ‘ ʻo fakatatau ki he kakanó,’ ʻa e kotoa ʻo e faingataʻaʻia ʻa e tangatá. Naʻá Ne fuesia hotau ngaahi vaivaí kimuʻa pea tau fua iá. ʻOkú Ne ʻafioʻi kakato e founga ke tokoniʻi ai kitautolú. ʻE ʻikai lava ke tau fakatataua ʻEne mamahí, Hono ʻahiʻahiʻí, pe faingataʻaʻiá; naʻá Ne ʻilo ‘fakatatau ki he kakanó,’ pea naʻe kakato ʻa ʻEne ikuná!” (We Will Prove Them Herewith [1982], 46).

ʻAlamā 7:12. “Tokoniʻi Hono Kakaí”

  • ʻI hono akoʻi e foʻi lea ko e tokoniʻí, naʻe pehē ai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “ ʻOku faʻa fakaʻaongaʻi ʻa e [tokoniʻí] ʻi he folofolá ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e tokanga mai ʻa Kalaisi kiate kitautolú. Ko hono ʻuhingá ‘ke lele ki.’ He toki founga fakaʻofoʻofa moʻoni ʻeni ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e feinga ʻa e Fakamoʻuí ke tokoniʻi kitautolú. Neongo ʻokú Ne ui mai ke tau haʻu pea muimui ʻiate Ia, ka ʻokú Ne kei lele taʻe mālōlō pē ke tokoniʻi kitautolu” (“Come unto Me” [faeasaiti ʻa e CES maʻá e kakai lalahi kei talavoú, 2 Māʻasi 1997], Liahona, ‘Aokosi 1998, 44).

ʻAlamā 7:22–24. Ngaahi Fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí

  • ʻI he ʻAlamā 7:22–24 ʻoku ʻi ai ha fakahinohino ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí mo ha lisi ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻoku totonu ke nau maʻu ki hono fakahoko totonu honau fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku faitatau e fakahinohino ko ʻení mo ia ne ʻoange ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–42. ʻOku tokoni e ngaahi veesi ko ʻeni ʻi he ʻAlamā 7 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121 kiate kinautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke nau ʻiloʻi e meʻa ke fai ke fakatupulaki ai honau mālohi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

    Ne fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kau ki he mahuʻinga ʻo e moʻui angatonu ʻa e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí:

    “ ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki he ʻEikí. Pea ʻokú Ne fuʻu tokanga lahi ki he anga hono foakí, pea mo hai ʻokú ne foakí. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fai fakafufū ia.

    “Kuó u ʻosi tala kiate kimoutolu ʻa e anga hono foaki ʻo e mafaí kiate kimoutolú. ʻE fakafalala ʻa e mālohi ʻokú ke maʻú ki hoʻo fakaʻaongaʻi ʻo e meʻafoaki toputapu ko ʻeni ʻoku ʻikai te tau lava ke mamata ki aí.

    “ ʻOku maʻu ho mafai mei he fakanofo naʻe fai kiate koé, ko ho mālohí ʻoku maʻu ia mei hoʻo fakafeʻungaʻi koé mo hoʻo talangofuá” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1981, 47; pe Tūhulu, Sānuali 1982, 75).

ʻAlamā 7:23. “Anga Fakapotopoto ʻi he Meʻa Kotoa Pē”

  • Ne lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻi he malu ʻoku ʻomi ʻe he anga fakapotopotó:

    “Ko e anga fakapotopotó ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻulungāanga mapuleʻi kitá mo e faʻa fakamaʻumaʻú. ʻOkú ne fakamanatu e ngaahi fuakava ne fakahokó. …

    “ ʻOku tā tuʻo lahi ʻetau ako mei he folofolá ʻa e anga fakapotopoto ʻi he meʻa kotoa pē’ (1 Kolinitō 9:25; ʻAlamā 7:23; 38:10; T&F 12:8). ʻI heʻetau anga fakapotopotó te tau malu ai mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻoku tau fetaulaki mo iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 81; pe Ensign, Nov. 1991, 60).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Neongo e mamata ʻa ʻAlamā ki he ʻāngeló, ne kei fie maʻu pē ke fakatomala, tui kia Sīsū Kalaisi, pea ngāue mālohi ke maʻu ʻene fakamoʻoní. Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻi he ʻAlamā 5:45–48 ʻa e fakalakalaka ʻa ʻAlamā ʻo maʻu e ʻilo “[ko e] ʻAló, [ko e] ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí”?

  • Ko e hā e ngaahi faitatau mo e ngaahi kehekehe ʻokú ke sio ki ai ʻi he ngāue fakafaifekau ʻa ʻAlamā ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Seilahemalá pea mo e kakai ʻo Kitioné?

  • ʻOku fakaloloto fēfē hoʻo mahino mo e houngaʻia ʻi he Fakaleleí ʻi hoʻo ako ʻa e ʻAlamā 7:11–13?

Ngāue ke Faí

  • Ne fai ʻe ʻAlamā ʻi he vahe 5 ha fehuʻi ʻe 40 tupu. Lau e ngaahi fehuʻi ʻa ʻAlamaá, pea fili ha taha mei ai ke tali ʻaki hoʻo tohi ha palakalafi ʻoku fakakau ai hoʻo mahinó, ngaahi ongó, pe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e tefito ʻo e fehuʻí.

  • Fekumi pea ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo ha ʻulungāanga ʻoku hā ʻi he ʻAlamā 7:23 ʻoku ʻikai ke ke angamaheni mo ia.