‘Inisititiuti
Vahe 17: ʻĪnosi—Ngaahi Lea ʻa Molomoná


Vahe 17

ʻĪnosi—Ngaahi Lea ʻa Molomoná

Talateú

ʻI hoʻo ako mei he ngaahi tohi ʻa ʻĪnosi, Seilomi, ʻAmenai, mo e Ngaahi Lea ʻa Molomoná, vakaiʻi ha ngaahi founga te ke lava ke maʻu ai ha fakahinohino mei he ʻEikí ʻo hangē ko ʻĪnosí. ʻOku fakahā mai ʻe he talanoa ʻo ʻĪnosí e finangalo ʻo e ʻOtuá ke tāpuakiʻi mo fakahinohinoʻi kitautolu ki he tali ki ha lotu fakatāutahá. ʻOku fakamahino ʻe he talanoa ʻo e kau Nīfai ne hola mei he fonua ko Līhai-Nīfaí naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻOtuá Hono kakaí ʻo fakafou mai he ngaahi fakatokanga mo e faleʻi fakapalōfitá. ʻOku tau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa taʻe fakangatangata ʻa e ʻEikí mo ʻEne tokanga mai kiate kitautolú, mei he lotu fakatāutahá mo e muimui ki he palōfitá.

ʻĪmisi
Sēkope mo ʻĪnosi

© 1999 Scott Snow

Fakamatalá

ʻĪnosi 1:1. “Akonaki mo e Enginaki ʻa e ʻEikí”

  • Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) e ngaahi tamaí ke muimui he sīpinga ʻo e akoʻi ne fai ʻe he ngaahi tamai angatonu ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

    [“Ko e hā e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ngaahi tamai angatonu ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki honau ngaahi fohá? Naʻa nau akoʻi kiate kinautolu ha ngaahi meʻa lahi, ka ko e pōpoaki taupotu tahá ‘ko e palani lahi ʻa e ʻOtua Taʻengatá’—ko e Hingá, toe fanauʻí, Fakaleleí, Toetuʻú, Fakamāú, moʻui taʻengatá. Vakai, ʻAlamā 34:9. Naʻe pehē ʻe ʻĪnosi naʻá ne ʻilo ko ʻene tamaí ko ha tangata angatonu, ‘he naʻá ne akonekina au ʻi heʻene leá, pea ʻi he akonaki mo e enginaki ʻa e ʻEikí—pea ʻoku ou fakafetaʻi ki he huafa ʻo hoku ʻOtuá koeʻuhi ko ia’ (ʻĪnosi 1:1).

    “Ko kinautolu ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná naʻe ʻikai akoʻi ki ai ha meʻa fekauʻaki mo e ʻEikí ka ko e ngaahi meʻa pē kau ki he poto ʻo e māmaní ne nau hoko ko ha kakai angakovi mo kākā. (Vakai, Mōsaia 24:5, 7.)

    “ ʻOku ʻikai ke mahuʻinga tatau ʻa e ngaahi moʻoni kotoa pē. Ko e ngaahi moʻoni ʻo e fai fakamoʻuí ʻoku mahuʻinga tahá. Ko e ngaahi moʻoni ʻeni naʻe akoʻi mahino, toutou fakahoko, mo fakamātoatoʻi ʻe he ngaahi tamaí. ʻOku tau fai pehē nai ngaahi tamai?”] (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1985, 47; pe Ensign, Nov. 1985, 36).

ʻĪnosi 1:2. Ko ha Fāinga ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá

  • ʻĪmisi
    Ko e Lotu ʻa ʻĪnosí

    Robert Barrett, © IRI

    Naʻe ʻikai fāinga ʻa ʻĪnosi mo e ʻOtuá. Naʻe fakamatala e tohí naʻe fāinga ʻa ʻĪnosi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lotu. Ko e faʻahinga fāinga ia ʻo e fefaʻuhi ke ʻilo mo fakahaaʻi e holi moʻoni ʻa ha taha ʻi he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻi he founga lotu ko ʻení ʻa e laukaú, ʻāʻāmió, pe toutou lea fakahekeheké ka ko hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻokú ne ʻomi e ngaahi fie maʻu moʻoni ʻo e lotó. ʻOku hoko e kupuʻi lea takitaha ko hano fakahaaʻi ʻo e fakaʻamu mo e holi ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi lotu ko iá ʻoku tokoniʻi pea tataki ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, “he ʻoku ʻikai te tau ʻilo ʻa ia ʻoku totonu ke tau lotuá: ka ʻoku hūfekina ʻa kitautolu ʻe he Laumālie pē ko iá ʻi he ngaahi toʻe ʻoku taʻe faʻa lea ʻakí” (Loma 8:26).

ʻĪnosi 1:3–15. Teuteu ke Maʻu ha Tali ki he Lotú

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he founga ne fou atu ai ʻa ʻĪnosi ke fakatupulaki ʻene tuí mo teuteuʻi ai ia ke maʻu e tali ki heʻene lotú:

    “ ʻUluakí, naʻe fanongo ʻa ʻĪnosi ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mei heʻene tamaí, ʻo hangē ko hoʻomou fanongo ki ai ʻi homou fāmilí mo e konifelenisi ko ʻení.

    “Uá, naʻá ne tuku e ngaahi akonaki ʻene tamaí ʻo fekauʻaki mo e ‘moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní’ [ʻĪnosi 1:3] ke tō loloto ʻi hono lotó.

    “Tolú, naʻá ne holi moʻoni ke ne ʻiloʻi tonu pe naʻe moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení pea mo e anga e vakai mai ʻa hono Tupuʻangá kiate iá. Ke fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa ʻĪnosí, ‘Naʻe [holi tuʻu] ʻa hoku laumālié’ [ʻĪnosi 1:4]. ʻI heʻene maʻu ko ia ʻa e fuʻu holi tuʻu fakalaumālie ko ʻení, naʻe taau ai ʻa ʻĪnosi ke maʻu e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí: ‘ ʻOku monūʻia ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fiekaia mo fieinua ki he māʻoniʻoní, he ʻe fakafonu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’ [3 Nīfai 12:6].

    “Faá, naʻe talangofua ʻa ʻĪnosi ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea lava ai ke ne ongoʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

    “Nimá, naʻe lekooti ʻe ʻĪnosi, ʻNe u tūʻulutui hifo ʻi he ʻao ʻo hoku Tupuʻangá, pea naʻá ku tangi kiate ia ʻi he fuʻu lotu fakamātoato mo e kole tāumaʻu koeʻuhí ko hoku laumālie ʻoʻokú; peá u tangi kiate ia ʻi hono kotoa ʻo e ʻahó; ʻio, pea ʻi he hoko mai ʻa e poʻulí naʻá ku kei hiki hake ʻa hoku leʻó ke māʻolunga ko ia naʻe aʻu hake ia ki he ngaahi langí.’ʻĪnosi 1:4 Naʻe ʻikai ke faingofua. Naʻe ʻikai ke hoko vave mai ʻa e tuí. Ko hono moʻoní, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻĪnosi e meʻa naʻá ne aʻusiá ʻi heʻene lotú ko haʻane ‘fāinga [ʻaʻana] ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá’ [ʻĪnosi 1:2]. Ka naʻe hoko mai ʻa e tuí. Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne maʻu tonu ai ha fakamoʻoni [ʻiate ia pē].

    “He ʻikai lava ke tau maʻu ha tui tatau mo ʻĪnosi, taʻe kau ai haʻatau fāinga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he lotu. ʻOku ou fakamoʻoni ko e pale ʻoku maʻu aí ʻoku taau pē ia mo e feinga te tau faí. … ʻOku ou palōmesi atu kapau te ke fai fakamātoato mo taʻetuku e ngaahi meʻá ni, ʻe fakahoko moʻoni ʻi hoʻo moʻuí ʻa e folofola ʻa Kalaisi ki Heʻene kau ākongá: ‘Kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; kumi, pea te mou ʻilo; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu.’ [Mātiu 7:7]” (ʻi he Conference Report, Oct. 2004, 73–74; pe Liahona, Nōvema 2004, 71).

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku hangē hono maʻu e tali ki he lotú ko hano fakaava ʻo ha foʻi loka ʻoku fakafiká. Ko ha founga ʻoku fou he sitepu ki he sitepu:[ “ ʻOku toutou akoʻi au ʻe he lotu tāumaʻú, ko e matapā ko ia ʻo e langí mo e kotoa hono ngaahi tāpuakí ʻe toki fakaava pē ʻe ha foʻi loka ʻoku fakafika. ʻE lava ke homo ha konga ʻe taha ʻo e loká ʻi he taimi ʻoku maʻu ai e tuí, pea uá ʻi he taimi ʻoku maʻu ai e māʻoniʻoni fakatāutahá; pea ko e tolú ʻa ia ʻe homo e konga fakaʻosi ʻo e foʻi loká ʻi he taimi ko ia ʻoku fai ai e fekumí, ʻo fakatatau mo e fakamaau ʻa e ʻOtuá—ʻikai ko kitautolu—ka ko e meʻa ʻoku lelei maʻatautolú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau tuki he matapaá ki ha meʻa ʻoku tau fuʻu fie maʻu pea faʻa fifili pe ko e hā ʻoku ʻikai ava ai ʻa e matapaá. Te tau hoko ko e fānau ʻoku fuʻu ngaohi valeʻi kapau ʻe faingofua ange ʻa e ava ʻa e matapaá ʻi he tuʻunga ʻoku fie maʻu ki aí. Te u lava ke tala, mei he meʻa kuo hokó, ʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻiate aú ʻi heʻene fakaleleiʻi ʻa e ngaahi fie maʻu heʻeku lotú naʻe ʻikai ke Ne talí. ʻOku tala ʻe heʻetau ngaahi lotu naʻe ʻikai ke talí ʻa hotau tuʻunga totonú kae pehē foki ki heʻetau Tamai ʻoku taʻe hano melé”] (“Insights,” New Era, Apr. 1978, 6).

ʻĪnosi 1:5–8. “ ʻĪnosi, Kuo Fakamolemoleʻi Hoʻo Ngaahi Angahalá”

  • ʻĪmisi
    Taʻahine ʻoku fou atu he fakatomalá

    Del Parson, © 2000 IRI

    Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e malava ʻe he fakatomala kakató ʻo fakamaʻa ha taha ʻo fakafou atu he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí: “ ʻOku lava ʻe he Huhuʻí ʻo totongi hotau moʻua ki he fakamaau totonú, pea foaki mai ʻa e fakamolemole ʻi he hala angaʻofa lahi ʻo e fakatomalá [vakai, ʻAlamā 42:15]. ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e fakatomala kakató, ki hono fakahoko ʻe he fakaleleí ʻa e mana ʻi hoʻomou moʻuí. ʻI he mahino kiate kimoutolu ʻa e Fakaleleí, ʻe mahino ai kiate kimotuolu ʻoku ʻikai ko e ʻOtuá ko ha Tokotaha meheka ia ʻoku fiefia ʻi hono fakatangaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau faihalá. Ka ko e Tamai Ia ʻokú Ne haohaoa, manavaʻofa, tokaimaʻananga, faʻa kātaki mo faʻa fakamolemole. ” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 101; pe Liahona, Siulai 1995, 92).

ʻĪnosi 1:9–14. Ko ha Fakaʻamu ke Monūʻia ʻa e Niʻihi Kehé

  • Hili hono ongoʻi ʻe Īnosi e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí, naʻá ne lotu leva ke monūʻia ʻa hono kakaí, ʻa e kau Nīfaí, pea ke monūʻia fakalaumālie ʻa hono ngaahi filí, ʻa e kau Leimaná. Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili kau ki he tokanga ʻa kinautolu kuo uluí ki he niʻihi kehé: “ ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi folofolá ko kinautolu ko ia kuo nau ului moʻoní, ʻoku ʻikai ke ngata ʻenau feingá ʻi hono liʻaki pē ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e māmaní. ʻOku nau ʻofa ʻi he ʻOtuá pea mo honau kāingá. ʻOku fakataumuʻa honau lotó mo honau ʻatamaí ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe kamata pē mei he taimi ʻo e ului ʻa ʻĪnosí, ʻAlamā ko e Siʻí, Paula, mo e niʻihi kehé, mo ʻenau tafoki ʻaki honau lotó kotoa ki he ngāue ki hono ʻomi ʻo kinautolu mo honau kāingá ki he ʻOtuá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 6; pe Liahona, Sānuali 2001, 8). (Vakai foki, fakamatala ki he Mōsaia 28:3 he peesi 192.)

ʻĪnosi 1:10. “Naʻe Ongo Mai e Leʻo ʻo e ʻEikí ki Hoku ʻAtamaí”

  • ʻOku hoko mai e fakahaá pe ueʻi fakalaumālié ʻi ha founga kehekehe, kau ai e ngaahi fakakaukaú, ngaahi mahaló, mo e ngaahi ongó (vakai, T&F 6:15; 8:2–3). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e founga te tau lava ai ke ʻilo e leʻo ʻo e ʻEikí:

    [“ ʻOku hoko mai e tali ki he ngaahi lotú ʻi ha founga fakalongolongo. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e leʻo ʻo e ueʻi fakalaumālié ko ha kihiʻi, leʻo siʻi. …

    “ ʻOku ou ʻilo ko e ueʻi fakalaumālié ʻoku lahi ange ʻene hoko mai ko ha ongó ʻi he ongo mai ha leʻó. …

    “Fakangaloʻi e ngaahi fehuʻi faingataʻá pea hoko atu pē hoʻo moʻuí. Fakalaulauloto mo toutou lotu fakalongolongo fekauʻaki mo e ngaahi fehuʻi ko iá.

    “Mahalo he ʻikai ke hoko mai e talí ʻo hangē ko e tapa ʻa e ʻuhilá. Ka ʻe hoko mai ia ko ha kiʻi ueʻi fakalaumālie pē ʻi heni pe ʻi hena, ‘ ʻa e ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (T&F 98:12).

    “ ʻE maʻu e ngaahi tali ʻe niʻihi mei hono lau ʻo e folofolá, niʻihi mei he fanongo ki he kau leá. Pea ʻoku tātātaha, ka ʻi he taimi ʻoku mahuʻinga aí, ko e niʻihi ʻe hoko fakahangatonu mai mo ha ueʻi fakalaumālie mālohi moʻoni. Ko e ngaahi ueʻí ʻe mahino lelei ʻo ʻikai ha toe veiveiua”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1979, 28, 30; pe Ensign, Nov. 1979, 19–21).

  • Naʻe vahevahe ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) ʻa e fakamatalá ni kau ki he anga e fetuʻutaki ʻa e ʻEikí mo kitautolú: “ ʻE ala ʻaonga ki ha taha ke ne fakatokangaʻi ʻa e ʻuluaki fakaʻilonga ʻo e laumālie ʻo e fakahaá; hangē ko ʻení, ko e taimi te ke ongoʻi ai ʻa e ʻilo haohaoa ʻoku taumalingi mai kiate koé, ʻe lava ke ʻoatu ai ha ngaahi fakakaukau fakafokifā, pea ʻi hoʻo fakatokangaʻi ʻení, te ke ʻilo ai ʻe hoko mai ʻi he ʻaho tatau pe vavé ni mai pē; (pe ʻi hono fakalea ʻe tahá) ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe fakahū ki hoʻo fakakaukaú ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻe hoko ia, pea ʻi hoʻo ako ʻo mahino kiate koe ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, te ke lava ai ʻo tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá, kae ʻoua kuó ke haohaoa ʻia Kalaisi Sīsū” (History of the Church, 3:381).

ʻĪnosi 1:23; Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:17. Lea Māsila Lahi

  • Kuo pau ke ʻi ai e ngaahi taimi ʻe lea hangatonu mo māsila ai e kau taki ʻo e Siasí ʻo fakatokanga ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha faʻahinga meʻa ʻe ngali fakatuʻutāmaki ki honau fakamoʻuí. Naʻe lau ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ki he fatongia ko ʻení ʻi heʻene lea ki he kakai lalahi kei talavoú: “ ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau naʻe ʻilo ʻe Pita mo Sēmisi mo Sione naʻe ʻikai faʻa ongo lelei ʻenau toutou malanga ki he kakaí ke fakatomalá mo fakatokanga kiate kinautolu e ngaahi faingataʻá, ka naʻa nau kei hoko atu pē ʻi he taʻeilifia. Ko ai ai, ko kimautolu homou kau takí, kuo pau ke mau toutou fai ia; kapau ʻoku ʻikai mahino ki he kakai kei talavoú, ke ʻoua naʻa tukuakiʻi kimautolu ʻi hono taʻefai homau fatongiá. Ka, ʻo kapau te mau ʻai e hala moʻoní ke mahino kiate kimoutolu, pea te mau taʻehalaia leva” (Love versus Lust, Brigham Young University Speeches of the Year [Jan. 5, 1965], 6).

ʻĪnosi 1:27. “Ko e Potu ʻo Hoku Mālōlōʻangá”

  • Naʻe ako ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, fekauʻaki mo e mālōlō ʻanga taʻengatá: “Kuo ʻosi tuku fakatatali ʻe he ʻOtuá ha taimi, pe ko ha vahaʻataimi kuo ʻosi fokotuʻutuʻu … ʻa ia te Ne fakatahaʻi mai ai ki Hono mālōlōʻanga faka-silesitialé, ʻa Hono kakai naʻe talangofua ki Hono leʻó mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku haohaoa mo nāunauʻia ʻa e mālōlōʻangá ni, ko ia ʻoku fie maʻu ai ʻa e tangatá ke teuteu kimuʻa ka ne toki lava ʻo maʻu, ʻo fakatatau mo e ngaahi fono ʻo e puleʻanga ko iá, pea ke ne toki hū ki ai ʻo maʻu hono ngaahi tāpuakí. … Kuo ʻosi foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fono pau ki he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia kapau ʻe tauhi, te nau feʻunga ke teuteuʻi ai kinautolu ke maʻu ʻa e mālōlōʻangá ni” (History of the Church, 2:12).

Seilomi 1:5. “Naʻe ʻIkai Te Nau Lea Kapekape; Pe Te Nau Lea Taukae”

  • ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e fie maʻu ke tauhi ʻetau leá ke maʻá:

    [“ ʻOku ou lea atu ki he fānau tangatá. Pea mo kimoutolu ʻa e kakai tangata matuʻotuʻa ange ʻoku maʻu e palopalema tataú. ʻOku ou fai ia ʻi he ʻofa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku hōifua ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e lea ʻoku maʻa mo māʻoniʻoní, he kuó Ne ʻosi tā mai e sīpingá maʻatautolu. Ko ʻEne ngaahi fakahaá ʻoku ʻomi ia he ngaahi lea ʻoku moʻoni, ʻoku langaki hake, ʻoku fakaʻaiʻai kitautolu ke fai ʻa ia ʻoku totonú pea ke laka atu ki muʻa ʻi he moʻoní mo e leleí.

    “ ʻOua ʻe kapekape. ʻOua ʻe lea kovi. Fakaʻehiʻehi mei he ngaahi hua koví. Fakamamaʻo mei he talanoa ʻoku kau ai e ngaahi lea ʻuli mo palakuú. Te ke fiefia ange kapau te ke fai ia, pea ko hoʻo sīpingá ʻe hoko ia ko e mālohinga ki he niʻihi kehé”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 59; pe Ensign, Nov. 1987, 48).

Seilomi 1:11. “Tui kiate Ia ʻe Hāʻele Mai ʻo Hangē Kuó Ne ʻOsi Hāʻele Maí”

  • Naʻe tohi ʻe he kau palōfita moʻoní, hangē ko Seilomí, naʻe moʻui kimuʻa ʻi hono ʻaloʻi mai ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo kau ki Heʻene Hāʻele Maí pea mo ʻEne Fakaleleí ʻo hangē pē ia kuo ʻosi hokó. Naʻe pehē ʻe he Tuʻi ko Penisimaní, “Pea kuo fekau atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa ʻEne kau palōfita māʻoniʻoní ki he fānau kotoa pē ʻa e tangatá, ke nau fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni ki he faʻahinga kotoa pē, mo e puleʻanga, mo e lea, koeʻuhi ko kinautolu kotoa pē ʻoku tui ʻe hāʻele mai ʻa Kalaisí, ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻa e fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá, pea fiefia ʻi he fiefia lahi ʻaupito, ʻo hangē nai kuó ne ʻosi hāʻele mai kiate kinautolú” (Mōsaia 3:13; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe pehē ʻa ʻApinetai, “Pea ko ʻeni ka ne ʻikai ke hāʻele mai ʻa Kalaisi ki he māmaní, ko ʻeku lea ki he ngaahi meʻa ʻe hokó ʻo hangē kuo nau ʻosi hokó, pehē kuo ʻikai ke ʻi ai ha huhuʻi” (Mōsaia 16:6; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻAmenai 1:12–17. Sivilaise Kehekehe ʻe Tolu ʻi he Lekōtí

  • ʻI he kiʻi fakamatala nounou ko ʻení, ʻoku tau ako ai ki ha falukunga kakai ʻe tolu ne ʻomi ʻe he ʻEikí ki he fonua ʻo e talaʻofá mei he Hemisifia Hihifó. Ko e kulupu ʻuluaki ne fakamatalaʻí ko e kakai ʻo Līhaí. ʻOku fakafekauʻaki e konga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻenau talanoá pea mo honau ngaahi hakó.

    Naʻe toe fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki ha kulupu hono ua, ʻa ia ʻoku ʻiloa pē ko e kakai ʻo Seilahemalá, ʻa ia ko e hako ʻo Mūleki ne nau kau mo e kau Nīfaí (vakai, Mōsaia 25:2). Naʻe mavahe ʻa Mūleki, ko ha foha ʻo e Tuʻi ko Setikiá mei Selusalema ʻo folau mai ki ʻAmelika hili hono fakaʻauha ʻe Papilone ʻa Selusalema ofi ki he 587 K.M. (vakai, ʻAmenai 1:15). Koeʻuhí naʻe ʻikai ha lekooti fakafolofola ʻa e kakai ʻo Seilahemalá, naʻa nau hoko ko ha fakamoʻoni mahino ki he meʻa naʻe tala ʻe he Laumālié kia Nīfaí ʻe lava ke fakaʻauʻau hifo ha puleʻanga kakato ʻi he taʻetuí (vakai, 1 Nīfai 4:13). Naʻe kau fakataha leva ʻa e kau Mūlekí mo e kau Nīfaí ʻo puleʻi kinautolu ʻe he Tuʻi ko Mōsaiá (vakai, ʻAmenai 1:19).

    Ko e kulupu leva hono tolú ko e kau Sēletí, ʻa ia ne omi ki he fonua ʻo e talaʻofá hili e kuonga ʻo e “fale māʻolungá” ʻoku ʻasi he Sēnesi 11. Naʻe tupu ʻo tokolahi ʻaupito e nofoʻanga ʻo e kau Sēleti totonú. Ka neongo iá, ne faifai, pea nau fakaʻauha kinautolu ʻi ha tau fakalotofonua lahi ne meimei ke fai he vahaʻataimi ʻo e 600 mo e 300 K.M., pea ko Kolianitomuli pē, ko honau tuʻi fakaʻosí, mo ʻEta, ko ha palōfita ʻa e ʻEikí naʻe kei moʻuí (vakai, ʻEta 15:29–34). Naʻe fakaʻosi ʻe ʻEta ʻa e lekōtí, pea naʻe hē holo pē ʻa Kolianitomuli ʻo ne toki ʻilo e kakai ʻo Seilahemalá, ʻo ne nofo ʻiate kinautolu “ ʻi ha māhina ʻe hiva” (ʻAmenai 1:21) kimuʻa pea toki maté. ʻOku ʻikai ha fuʻu ʻilo lahi ki he kau Sēletí ngata pē ʻi he meʻa naʻe hiki ʻe Molonai ʻi he tohi ʻa ʻEtá.

ʻAmenai 1:23–25. Naʻe Maʻu ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e Ngaahi Peleti Īkí

  • Mei he 1 Nīfaí kia ʻAmenai naʻe tauhi ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi peleti īkí kae tauhi ʻe he tuʻí ʻa e ngaahi peleti lalahí (vakai, Seilomi 1:14). Naʻe hoko ha liliu mahuʻinga ʻaupito ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe foaki ʻe ʻAmalekai ʻa e ngaahi peleti īkí ki he Tuʻi ko Penisimaní; pea ko e taimi ko iá kuo fonu e ngaahi peleti īkí ia (vakai, ʻAmenai 1:30). Mei he taimi ʻo e Tuʻi ko Penisimaní ʻo fāi atu ai pē, naʻe hiki e ngaahi fakamatala fakalotú mo fakahisitōliá ʻi he ngaahi peleti lalahí. Naʻe toki tānaki mai pē ʻa e ngaahi peleti īkí hili e taʻu 130 K.M. meia Mōsaia ki he 4 Nīfaí ko hano fakanounouʻi ia ʻe Molomona ʻa e ngaahi peleti lalahí.

ʻAmenai 1:26. “ ʻOatu Homou Laumālié Kotoa ko ha Feilaulau kiate Ia”

  • Naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻa e ʻuhinga ʻo hono foaki atu ʻo kitautolu ki he ʻEikí: “ Kuo teʻeki lau ko ha feilaulau moʻoni mo fakatāutaha ʻa ʻete tuku ʻa e manu ki he feilaulaú ʻi he funga ʻesi-feilaulaú, ka ko ʻete loto ke tuku ʻa e angakovi ʻi loto ʻiate kitá ʻi he funga ʻesi-feilaulaú ʻo tutu ai ia ke ʻosi!” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 91; pe Tūhulu, Siulai 1995, 83).

    ʻI he kaveinga tatau pē, ne akoʻi mai ai ʻe ʻEletā Mekisuele kimui mai: “ ʻI hoʻomou fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku mou foaki ai kiate Ia ʻa e meʻa pē ko ia ʻe taha te mou malava ke foaki kiate Iá, ʻa ia ʻoku ʻamoutolu ke foakí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 48; pe Liahona, Mē 2004, 46).

Ngaahi Lea ʻa Molomoná. Ko ha Fakafehokotakiʻanga ʻo e Ngaahi Peleti Īki mo Lalahi ʻa Nīfaí

  • ʻI he ngaahi lekooti ne tauhi ʻe he kau Nīfaí ne ʻi ai e ngaahi peleti īki mo lalahi ʻa Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 9:2). Naʻe hiki ʻi he ngaahi peleti lalahí ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi ngāue ʻa e kakaí, ka ʻi he ngaahi peleti īkí naʻe hiki ai e hisitōlia ʻo e meʻa ʻoku toputapú (vakai, 1 Nīfai 9:2–4). Ko e ngaahi tohi ko ia mei he 1 Nīfaí kia ʻAmenai naʻe hiki ia he ngaahi peleti īki ʻa Nīfaí. Ko e ngaahi tohi ʻa Mōsaiá ki he 4 Nīfaí ko ha fakanounou ia ʻa Molomona ne toʻo mei he ngaahi peleti lalahí (vakai, fakamatala ki he 1 Nīfai 9:1–5 ʻi he peesi 23).

Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:7. “ ʻOku ʻAfioʻi ʻE he ʻEikí ʻa e Meʻa Kotoa pē ʻA ia ʻE Hokó”

  • Naʻe toki ngaohi ʻe Nīfai e ngaahi peleti īkí hili ha taʻu ʻe 30 mei he mavahe ʻa Līhai mei Selusalemá (vakai, 2 Nīfai 5:28–31). Naʻe ʻikai ke mahino ki ai e ʻuhinga naʻe fekauʻi ai ia ke toe ngaohi ha ngaahi lekōtí, ka naʻá ne maʻu e tui ko hono fai iá “koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto” ʻa e ʻEikí (1 Nīfai 9:5). Ne meimei ke ʻosi ha taʻu ʻe 1,000 mo hono toe fai ʻe he palōfita ko Molomoná ha lea tatau mo ia ne fai ʻe Nīfaí ʻi heʻene fakamoʻoniʻi naʻe tānaki atu ki heʻene fakanounouʻi e ngaahi peleti lalahi ʻa Nīfaí ʻa ʻene fakakau atu ki ai mo e ngaahi peleti īki ʻa Nīfaí “koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto” (Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:7).

    Naʻe kamata hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná ʻaki e fakanounou ʻa Molomona e ngaahi lauʻi peleti lalahi ʻa Nīfaí. Naʻe ʻosi hono liliu ʻe Siosefa e peesi ʻe 116 mo e kole ʻa Māteni Hālisi ki ai ke ne ʻalu mo e meʻa kuo liliú ke sio ai hono fāmilí. Naʻe kole ʻe Siosefa ki he ʻOtuá ʻi ha taimi kehekehe ʻe tolu pe ʻe lava ke ʻalu ʻa Māteni mo e tohí, pea faifai ne fakangofua ke fai ia. Naʻe maʻu ʻe he kakai tangata angakovi ʻa e tohí (vakai, T&F 10:8) pea ne ʻiloa ia ko e tohi ne molé, pe ko e peesi ʻe 116 ne molé.

    Naʻe fakamahinoʻi ʻi he mole ʻa e ngaahi laʻi pēsí ʻa e ʻuhinga ne fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke tohi e ngaahi peleti īkí pea mo e ʻuhinga ne ueʻi ai ʻa Molomona ke fakakau mai kinautolú. Naʻe fekau kia Siosefa Sāmita ke ʻoua naʻa toe liliu ʻa e konga ko ia ne ʻosí, ka ke fetongi ʻaki ia hono liliu e ngaahi peleti īki ʻa Nīfaí (vakai, T&F 10:30, 38–45). Ko hono liliu ko ia ʻo e laʻi peesi ʻe 116 ne kau ai e ngaahi taʻu 600–130 K.M.—mei he taimi ʻo Līhaí ki he taimi ʻo e Tuʻi ko Penisimaní. Naʻe toe fakakau pē foki ʻi he ngaahi peleti īkí ʻa e ngaahi taʻu 600–130 K.M.—meia Līhai ki he Tuʻi ko Penisimaní. ʻI he tokaimaʻananga ʻa e ʻEikí, naʻá Ne tuku ke hiki he lekooti hono uá, ʻa ia ko e ngaahi peleti īkí, ʻa e ngaahi meʻa kotoa ne hoko he vahaʻataimi naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi laʻi peesi ʻe 116 ne kaihaʻasí. Naʻe lava ke fakaʻatā heni e ʻEikí ke tauhi ʻEne fuakava mo ʻĪnosí ʻa ia “te ne fakatolonga ʻa e ngaahi lekōtí” (ʻĪnosi 1:16).

  • Naʻe fakapapauʻi mai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku lahi ange e fakamatala ia ʻoku maʻu he konga ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei he ngaahi peleti īkí he meʻa ko ia ʻi he ngaahi peesi ʻe 116 naʻe molé:

    “ ʻOku ngāue ʻaki tuʻo ono ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kupuʻi lea ʻkoeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto’ ke fakamatala ai ki hono ngaohí, tohí, mo hono fakatolonga ʻo e ngaahi peleti īki ʻa Nīfaí (vakai, 1 Nīfai 9:5; Ngaahi Lea ʻa Molomoná 1:7; ʻAlamā 37:2, 12, 14, 18). ʻOku tau ʻilo ʻa e taumuʻa fakapotopotó—ko e mahino tahá—ke ne fetongi e mole ʻa e ngaahi peesi ʻe 116 ne ʻosi fakamatalaʻi atu kimuʻá.

    “Ka ʻoku ou tui ʻoku ʻi ai ha taumuʻa fakapotopoto lahi ange ia ai. … Ko e kī ko ia ki ha fokotuʻu ʻo ha taumuʻa fakapotopotó ʻoku ʻasi ia he veesi 45 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 10. Pea hangē ko hono fakahinohinoʻi ko ia ʻe he ʻEikí ʻa Siosefá … naʻá Ne folofola, ‘Vakai, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa kuo tongitongi ki he ngaahi peleti [iiki] ʻa Nīfaí ʻa ia ʻoku fakahā ʻa e ʻilo lahi ange ʻo kau ki heʻeku ongoongoleleí’ (ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

    “Ko ia, ʻoku mahino lelei, naʻe ʻikai … ko ha fakafetongi ia ke ʻoatu ē kae ʻomi ē—ʻomai ʻe koe ʻa e laʻi peesi ʻe 116 kau ʻoatu ʻe au ha peesi ʻe 142 kuo ʻosi paaki. ʻOku ʻikai pehē ia. Naʻe lahi ange e meʻa ia ne tau maʻú he meʻa ne molé. Pea naʻe ʻosi ʻilo pē ia mei he kamataʻangá ʻe pehē. Naʻe hoko ia koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo pau pe ko e hā e meʻa ne mole meiate kitautolu ʻi he peesi ʻe 116, ka ʻoku tau ʻilo ko e meʻa ko ia ʻoku tau maʻu ʻi he ngaahi peleti īkí ko ha fakahā fakatāutaha ia ʻa e kau fakamoʻoni mahuʻinga ʻe toko tolú [Nīfai, Sēkope, mo ʻĪsaia], ko e ngaahi leʻo fakatokāteline mahuʻinga ia ʻe toko tolu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí. …

    “Ko hono moʻoní, ʻoku ou tui te ke lava ke ʻiloʻi moʻoni ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e ngaahi peleti īkí ke ne ʻomi ha fakavaʻe ki he kau fakamoʻoni ko ʻeni ʻe toko tolú” (“A Standard unto My People” [Church Educational System symposium on the Book of Mormon, Aug. 9, 1994], 9–10; vakai, LDS.org ki he gospel library/additional addresses/CES addresses).

  • Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ki he tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó mo ʻene tokoni ke langaki ai ʻetau tui kiate Iá:

    “Ko ha ngaahi tokāteline siʻisiʻi pē, tuku kehe kinautolu ʻoku kau ki hono moʻoni ʻo e ʻi ai ʻa e ʻOtuá, ʻoku lahi ange hono ʻiloʻí ʻi he foʻi moʻoni ko ia ʻoku tokaimaʻananga ʻa e ʻOtuá. …

    “… ʻOku haohaoa ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻulungāanga faka-ʻOtuá, pea ko e taha ʻo kinautolu ko e ʻiló: ‘… koeʻuhí ka ʻikai ha ʻilo ki he meʻa kotoa pē, he ʻikai lava ke fakahaofi ʻe he ʻOtuá ha konga pē ʻo ʻEne fānaú; koeʻuhí ko e ʻilo ko ia ʻokú Ne maʻu ki he meʻa kotoa pē, mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá, pea lava ke Ne ʻoatu ai ʻa e mahino ko iá ki Heʻene fānaú ʻo nau kau ai ʻi he moʻui taʻengatá; pea kapau naʻe ʻikai e fakakaukau ʻoku ʻi he ʻatamai ʻo e tangatá ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa peé naʻe ʻikai mei malava ke nau maʻu ʻa e tui kiate Iá.’ (Lecture 4, palakalafi 11.) …

    “ ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kamataʻangá mei he ngataʻangá, ko ia ai, ʻokú ne ʻafioʻi mo e meʻa kotoa pē ʻi hona vahaʻá” (All These Things Shall Give Thee Experience [1979], 6–7).

Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:10–11. Naʻe Foaki ʻe ʻAmalekai e Ngaahi Peletí ki he Tuʻi ko Penisimaní

  • Ko e ngaahi peleti naʻe foaki ʻe ʻAmalekai ki he Tuʻi ko Penisimaní ko e ngaahi peleti īkí ia. Ko e ngaahi peleti lalahí naʻe hokohoko atu pē e tohi ne fai aí pea ʻave mei he tauhi lekooti ʻe taha ki he taha ʻo aʻu ki he T.S. 385, ʻi he taimi ne maʻu ai ʻe Molomona e ngaahi peleti lalahí ʻo fakanounouʻi kinautolú. Ko ʻene fakanounoú naʻe hiki ia he ngaahi peleti koulá pe ngaahi lauʻi peleti ʻa Molomoná.

  • Ke tokoni atu ke ke maʻu ha mahino ki he lahi ʻo e ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku fakamatala ki he ngaahi kuonga kehekehé, vakai ki he saati, “Kau Tauhi ʻo e Lekooti ʻa e Kau Nīfaí” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 469).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • ʻOku ʻaonga fēfē kiate koe ʻa e lotú ke ke fiefia ai he ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí?

  • Naʻe fakaʻau ke kovi e lea ʻa e kakai ʻo Seilahemalá koeʻuhí he naʻe ʻikai haʻanau lekooti. ʻOku tokoni fēfē ʻa e ngaahi lekōtí mo e leá ke tau tupulaki fakalaumālie ai?

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke mamata ai ki he tomuʻa ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó pea ʻoku hā mai ia he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hoʻo moʻuí? (vakai, fakamatala ki he Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:17 ʻi he peesi 151–52).

Ngāue ke Faí

  • Tohi ha fakamatala nounou ki ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ke “fāinga” ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻo hoko ai ha tupulaki fakalaumālié (vakai, fakamatala ki he ʻĪnosi 1:2 ʻi he peesi 149). Vakai ki he ngaahi meʻa fakalaumālie ko ʻeni ne hikí he taimi kotoa pē ke toutou fakamanatu kiate koe ʻa e founga ne tataki ai koe ʻe he ʻEikí.

  • Ako mo aleaʻi mo hao kaungāmeʻa ha faleʻi “mālohi fau” ne tau maʻu mei he kau palōfita ʻo onopōní ko ha fakatokanga mai kiate kitautolu ki ha fakatamaki fakalaumālie (vakai, fakamatala ki he ʻĪnosi 1:23; Ngaahi Lea ʻa Molomona 1:17 he peesi 151–152).

  • Fakaʻaongaʻi e talanoa ʻo e ngaahi laʻi peesi ʻe 116 naʻe molé ko ha sīpinga, teuteu ha lēsoni nounou ʻoku akoʻi ai kau ki he ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē pea mo ʻEne malava ke fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá.