‘Inisititiuti
Vahe 56: Molonai 10


Vahe 56

Molonai 10

Talateú

Naʻe fakaʻosi ʻe Molonai ʻene ngaahi tohí ʻaki hono aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tolu mo ʻene kau laukongá. Naʻe tokanga taha ʻa e ʻuluakí ki he fie maʻu ke ako mo maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne maʻu ʻi he lekooti toputapu ko ʻení. Ko e uá ko ha tukupā ke mahino mo maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻoku ʻatā mai kiate kitautolú. Fakaʻosí, ʻokú ne kole mai kiate kitautolu takitaha ke tau haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia.

ʻI he fakaʻosi hoʻo ako ko ʻeni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, vakaiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Feinga ke ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e tohí ʻaki hoʻo muimui ki he talaʻofa ʻa Molonaí (vakai, Molonai 10:3–5 ). Ako ʻi he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié pea feinga ke fakatupulaki ʻa e ngaahi meʻafoaki kuo ʻosi foaki atu ʻe he ʻEikí kiate koé. Fakaʻosí, feinga ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo ngaahi ngāué ʻokú ke fāifeinga fakaʻaho ke haʻu kia Kalaisi.

Manatuʻi ʻa e meʻa ne lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44): “Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (History of the Church, 4:461; Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná).

Fakamatalá

Molonai 10:3. “ ʻO Ka Mou Ka Lau ʻa e Ngaahi Meʻá Ni”

  • Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Sini R. Kuki ko e mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne lea kau ki he mahuʻinga ʻo e fakalaulauloto ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ko ha founga ia ke maʻu ai ha tui mo ha loto fakatōkilalo ʻoku lahi angé:

    “Ko e ngaahi lea fakaʻosi ʻe ono ʻi he [Molonai 10:3] ʻoku nau ʻomi ha fakatokanga mahuʻinga—‘fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó.’ Ko e hā e lea ʻi muʻa ʻi he ‘ki aí’—ko e meʻa ke tau fakalaulauloto ki aí? Ko e ‘lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻá ni.’ ʻOku totonu ke tau manatuʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa, lahi ʻo e tokaimaʻananga, lahi ʻo e lelei, lahi ʻo e faʻa fakamolemole ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

    “Ko e hā e meʻa angamaheni ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku kamata ai ke tau fakalaulauloto ki he lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kuo fai ki he faʻahinga ʻo e tangatá? Kiate kitautolu fakatāutahá? Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku tau lau ai hotau ngaahi tāpuakí, pe mahalo ko ʻetau ngaahi angahalá ʻa ia kuo pau ke tau kole ʻEne fakamolemolé, mo ʻiloʻi Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí? ʻOku ʻikai nai ke moʻoni ʻoku tafoki hotau lotó ki he ʻEikí ʻi he ʻofa mo e fakafetaʻi? ʻOku fakatupulaki nai ʻetau tuí mo e loto fakatōkilaló? ʻIo, pea ko ia, ʻi heʻeku fakamāú, ko e ʻuhinga o e veesi 3—ko e muimui ʻi he faleʻi ko iá ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau loto fakatōkilalo ange, loto lelei ange mo mateuteu ke maʻu ʻa e fakahinohino mo e ʻilo foʻoú ʻaki ha ʻatamai tauʻatāina” (“Moroni’s Promise,” Ensign, Apr. 1994, 12).

Molonai 10:4–5
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
Maʻu ha Fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngāue naʻá ne fakahoko ke maʻu ʻa e fakamoʻoni fakalaumālie ki he Tohi ʻa Molomoná:

    “ ʻI he fuofua taimi ne u lau ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei muʻa ki heʻene ʻosí, naʻá ku lau e talaʻofa ko ia ʻoku pehē kapau te u ‘kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, pe naʻe moʻoni [ʻa e ngaahi meʻa kuó u laú] ; pea kapau [te u] kole ʻaki ʻa e loto fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻo tui kia Kalaisi, te ne fakahā kiate [au], ʻa hono moʻoní ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (Molonai 10:4). Naʻá ku feinga ke muimui ʻi he ngaahi fakahinohino ko ʻení ʻo fakatatau mo ʻene mahino kiate aú.

    “Kapau ne u ʻamanaki te u aʻusia ha faʻahinga meʻa fakaofo he taimi pē ko iá ʻi ha fakahā nāunauʻia, naʻe ʻikai hoko pehē. Ka ne u ongoʻi fiemālie pea kamata ke u tui. …

    “Ne u ʻiloʻi ʻe lava ʻe ha taha ʻi ha feituʻu pē, ke ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná peá ne maʻu ai ha ueʻi fakalaumālie. …

    “Fakatatau mo e meʻa kuó aʻusiá ʻoku ʻikai ke tupukoso mai pē haʻatau fakamoʻoni. Ka, ʻoku tupulaki ia. …

    “ ʻOua naʻa mou loto mamahi kapau kuo mou toutou lau ia kae teʻeki ai pē ke mou maʻu ha fakamoʻoni mālohi. Mahalo ʻoku mou tatau mo e kau ākonga ʻoku lau e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakafonu kinautolu ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi ‘kae ʻikai [ke] nau ʻiloʻi ia’ (3 Nīfai 9:20).

    “Fai e lelei taha te ke lavá” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 5–7; pe Liahona, Mē 2005, 6–8).

  • Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha toe fakakaukau lahi ange ki he founga ke maʻu ai ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻaki ha fakalaulauloto ki ha fehuʻi lolotonga e laukongá:

    [“ ʻOku ʻi ai ha sivi faingofua ange ʻe taha ʻe ala fai ʻe kinautolu kotoa ʻoku nau fekumi ke ʻilo ʻa e moʻoní. ʻOku fie maʻu ke tau lau, fakalaulauloto, mo lotua—kotoa ʻi he laumālie ʻo e tui pea mo e ʻatamai tauʻatāina. Ke tau ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻoku hokó—ʻi heʻetau lau, fakalaulauloto, mo lotuá—ʻoku totonu ke tau fehuʻi tuʻo tahaafe kiate kitautolu, ‘ ʻE malava nai ʻe ha tangata ʻo hiki e tohí ni?’

    “Pea ʻoku fakapapauʻi moʻoni ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku faʻa fehuʻi tuʻo taha ʻo aʻu ki he tuʻo tahaafe ʻa e fehuʻí ni, ʻe ʻilo ʻe he tokotaha ʻoku fekumi fakamātoato moʻoni ki he moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ko e fakakaukau mo e finangalo mo e leʻo ia ʻo e ʻEikí ki he māmaní kotoa ʻi hotau kuongá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1983, 106; pe Ensign, Nov. 1983, 73–74).

  • Naʻe ʻomai ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e tukupā ko ʻení mo ha talaʻofa kiate kinautolu ʻoku nau lau e Tohi ʻa Molomoná:

    “ ʻOku ou fakahoko atu ha tukupā ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní pea mo hotau ngaahi kaungāmeʻa ʻi he feituʻu kotoa pē, ke nau lau pe toe lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. …

    ʻĪmisi
    Ko Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻokú ne pukepuke e folofolá

    © Busath.com

    “He ʻikai ke u momou ke palōmesi atu kapau te mou talangofua ki he polokalama faingofuá ni, tatau ai pē pe ko e hā hano tuʻo lahi hoʻo lau kimuʻa ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hoko mai ki hoʻo moʻuí pea ki homou ʻapí ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ha tukupā ʻoku mālohi ke ʻaʻeva ʻo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, pea mo ha fakamoʻoni mālohi ange ki he moʻoni mo e moʻui ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (“Ko ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 6).

Molonai 10:4
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
. “Mo e Loto Moʻoni”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he talaʻofa ʻa Molonai ki he maʻu ʻo e “loto moʻoní”: “Naʻe ʻikai talaʻofa ʻa Molonai ʻe hā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku fekumi ke ʻilo ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga fakapoto pe fakaʻatamai, neongo kapau ʻoku nau ʻkole ʻi he loto fakamātoato.’ Ko e talaʻofa ʻa Molonaí ʻoku maʻanautolu ʻoku nau tukupā ʻi honau lotó ke ngāue ʻi he hā mai ʻa e Laumālié ʻo kapau ʻoku maʻu. ʻOku ʻikai maʻu ha talaʻofa ʻi he ngaahi lotu ʻoku fakatefito ʻi ha toe ʻuhinga kehé koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke fai ia ʻmo e loto moʻoni’” (Pure in Heart [1988], 19–20).

Molonai 10:8–18. Ngaahi Meʻafoaki ʻo e Laumālié

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo kau ki he ngaahi taumuʻa mo e ngaahi ʻuhinga ke maʻu ai ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālié:

    “[Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié] ke fakamāmaʻi, fakalotolahiʻi, mo langa hake ʻa e kau angatonú koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ʻa e melinó ʻi heʻenau moʻuí pea ke tataki ʻa kinautolu ki he moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hoko maí. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻa e faka-ʻOtua ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá; pea ko e feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ai iá, ʻoku ʻikai ko e Siasi mo e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá. Kuo palōmesi he ʻikai lava ke toʻo atu ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mei māmani tuku kehe pē ʻi he taʻetuí (Molonai 10:19), ka ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e ʻaho ʻo e fakahaohaoá pea maʻu ʻe he kāingalotú honau hākeakiʻí, he ʻikai ke toe fie maʻu kinautolu. Hangē ko hono fakalea ʻe Paulá, ‘ ʻOka hokosia ʻa ia ʻoku haohaoá, ʻe mole atu ʻa ia ʻoku fakakonga peé.’ (1 Kolinitō 13.)

    “ ʻOku ʻi ai e ʻamanaki ke fekumi e kakai faivelengá ki he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻaki honau lotó kotoa. ʻOku nau ʻholi lahi ki he ngaahi foaki fungani leleí’ (1 Kolinitō 12:31; T.&F. 46:8), ke ‘holi ki he ngaahi foaki fakalaumālié’ (1 Kolinitō 14:1), ‘ke kole ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki ʻo lahí.’ (T.&F. 46:7; Mātiu 7:7–8.) ʻOku foaki ki he niʻihi ʻa e meʻafoaki ʻe taha; pea ki he niʻihi ʻa e meʻafoaki kehe, pea ke foaki ki he niʻihi ke nau maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ko iá kotoa pē, koeʻuhí ke ʻi ai ha ʻulu, koeʻuhí ke ʻaonga ki he kāingalotú kotoa pē.’T&F 46:29 (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 314).

  • Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni (1915–94) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ha toe ngaahi meʻafoaki kehe ʻo e Laumālié “ ʻa ia ʻoku ʻikai faʻa mahino pe fai ki ai ha tokanga ka ʻoku fuʻu mahuʻinga. Mahalo ʻoku ʻi he ngaahi meʻá ni hoʻo ngaahi meʻafoakí—ko e ngaahi meʻafoaki ʻoku ʻikai ke fuʻu mahino ka ʻoku moʻoni mo mahuʻinga.

    “Tau toe vakaiʻi e ngaahi meʻafoaki ko ʻeni ʻoku siʻisiʻi ange ʻene hā mahino maí: ʻa e meʻafoaki ʻo e kolé; fakafanongó; fanongó mo e ngāue ʻaki ʻo e kihiʻi leʻo siʻí; malava ke tangí, fakaʻehiʻehi mei he fakakikihí; loto fiemālie ki ha meʻá; fakaʻehiʻehi mei he toutou lea ʻaki ha meʻa taʻeʻaongá; fekumi ki he māʻoniʻoní; ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻikai ke loto fakamaau ki he kakai kehé; hanga ki he ʻOtuá ki ha fakahinohinó; hoko ko ha ākongá; tokangaʻi e niʻihi kehé; malava ke fakalaulaulotó; fakahoko ha lotú; fai ha fakamoʻoni mālohi; mo e meʻafoaki ʻo e maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻi he Conference Report, Oct. 1987, 23; pe Ensign, Nov. 1987, 20).

  • Naʻe fai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ha faleʻi ʻo kau ki hono maʻu ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié:

    [“Kuo pau ke u fakamamafaʻi ko e foʻi lea ko e ‘meʻafoaki’ ʻoku fuʻu mahuʻinga lahi, he ʻoku ʻikai ke fekauʻi ʻa e meʻafoakí pe taʻofi ke hoko ko ha meʻafoaki. ʻE tali pē ʻi he taimi ʻoku foaki mai aí.

    “Neongo ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ko e ngaahi meʻaʻofa, ka kuo fokotuʻu e ngaahi tuʻunga te tau lava ke maʻu ai kinautolú ʻe Ia ʻokú Ne foaki mai kinautolu maʻatautolú. ʻOku ʻikai fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, he ko e meʻafoakí, ko ha meʻaʻofa. Te u toe ʻai atu, he ʻikai lava ke fakamālohiʻi kinautolu, pe fakatau mai, pe ʻmaʻu mai’ ʻi he fakakaukau te tau fakahoko ha totongi pea tau ʻamanaki ʻe ʻomi ia maʻatautolu ʻi he taimi pē ko iá ʻo fakatatau ki heʻetau fie maʻú.

    “ ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fekumi ki he ngaahi meʻafoaki peheé ʻaki ʻa e faʻahinga vilitaki pehē pea ko ʻenau foʻi ngaʻunu kotoa pē ʻoku nau toe mamaʻo ange ai mei he ngaahi meʻafoakí. Pea ʻi he loto vilitaki mo e fakapapau ko iá ʻoku nau fokotuʻu ai kinautolu ʻi ha tuʻunga fakalaumālie fakatuʻutāmaki moʻoni. Ka kuo pau ke tau moʻui ke tau taau mo e ngaaahi meʻafoakí pea te nau hoko mai pē ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí.

    “Naʻe lea ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi hono taimí ʻo kau ki ha meʻa ʻa ia ʻoku ʻaonga moʻoni ki hotau ʻahó:

    “‘ ʻOku ʻikai ha veiveiua, kapau ʻoku moʻui ha taha ʻo fakatatau ki he ngaahi fakahā kuo foaki ange ki he kakai ʻa e ʻOtuá, mahalo te ne maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ke fakahā kiate ia ʻa Hono finangaló, ke fakahinohino hono ngaahi fatongia ʻi heʻene ngaahi ngāue fakamāmaní pea pehē ki he fakalaumālié. Ka ʻoku ou fiemālie, ʻi he tuʻunga ko ʻení, ʻoku ʻikai ke tau moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻú.’ (Discourses of Brigham Young, p. 32.)

    “ ʻOku maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻi he Siasí pea ko ʻenau ʻi aí ko e taha ia ʻo e ngaahi fakamoʻoni maʻongoʻonga mo tuʻuloa ʻo e moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke toe fili ki ai ʻa e Siasí. Naʻe akoʻi ʻe Molonai kapau te nau mole tā ‘ ʻoku fakatuʻutāmaki ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e tangatá.’ …

    “ ʻOku totonu ke tau feinga ke tau moʻui taau ke maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ʻo fakatatau ki he founga kuo fakahinohino mai ʻe he ʻEikí.

    “ ʻI he taimi ní, te u toe lea ʻaki ia—ʻoku totonu ke tau fekumi ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻi he founga ʻa e ʻEikí”] (“Gifts of the Spirit” [unpublished remarks at a 16-stake fireside, Brigham Young University, Jan. 4, 1987], 5–6).

Molonai 10:17–18. Te Tau Aʻusia Fēfē ʻa e Meʻafoaki ʻo e Laumālié?

  • Naʻe aleaʻi ʻe ʻEletā Sini R. Kuki ʻa e mālohi ʻo hono ʻiloʻi mo hono ngāue ʻaki ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kuo foaki ki he tokotaha takitaha. [“Ko e taha ʻo e ngaahi founga ngāue maʻongoʻonga ʻokú ke fou ai ʻi he moʻuí ko hono ʻiloʻi koé, ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ia mo e ngaahi meʻa ʻoku malavá ʻa ia kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate koé. Kuó Ne foaki atu ha ngaahi talēniti maʻongoʻonga, ko hono konga siʻisiʻi tahá kuó ke toki kamata ke fakaʻaongaʻi. Falala ki he ʻEikí ke Ne tokoniʻi koe ʻi hono fakaava e matapā ki he ngaahi meʻafoaki ko iá. Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe ha niʻihi ʻo kitautolu ha ngaahi fakangatangata ʻoku tau sio loto pē ki ai ʻi hotau ʻatamaí. ʻOku ʻi ai moʻoni ha maluʻi ʻi loto ʻiate kitautolu takitaha. ʻOua naʻa tuku ha taha ke ne tala ʻoku ʻikai te ke maʻu ia” (“Trust in the Lord,” in Hope [1988], 90–91).

  • Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga lahi hono maʻu ʻo e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí: “ʻOku fenāpasi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he ngaahi ʻōkani kotoa ko ʻení mo e ngaahi ʻulungāangá. ʻOkú ne fakavaveʻi ʻa e ngaahi nāunau ʻo e ʻatamaí, fakatupulaki, fakalahi, fakamafola, mo fakamaʻa ʻa e ngaahi holi mo e ʻofa vivili fakanatulá, pea liliu ia ʻi he foaki ʻo e potó, ki he founga totonu ʻo hono ngāue ʻakí. ʻOkú ne ueʻi hake, fakatupulaki, tanumaki, fakafeʻungaʻi ʻa e ngaahi ongo haohaoa ʻo e fie kaungā mamahí, fiefiá, uʻá, mo e ngaahi ongo peheé, mo e ngaahi manako ʻo hotau natulá. ʻOkú ne ueʻi ʻa e angamaʻá, angaʻofá, angaleleí, angavaivaí, angamaluú, mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻOkú ne fakatupulaki ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo ha taha, mo hono sinó mo e fōtungá. ʻOkú ne tokoniʻi ʻa e moʻui leleí, longomoʻuí, ngaungaué, mo e ongo fakasōsialé. ʻOkú ne ngaohi ke longomoʻui ʻa e ngaahi anga kotoa ʻo e tangata fakaekakanó mo e fakaʻatamaí. ʻOkú ne fakamālohia mo ngaohi ke mālohi ʻa e ngaahi neavé. Ko hono fakanounoú, ʻoku hangē ia ko e uho ki he huí, fiefia ki he lotó, maama ki he matá, hiva ki he telingá, mo e moʻui ki he sinó kotoa” (Key to the Science of Theology [1979], 61).

Molonai 10:20–21. Tuí, ʻAmanakí, mo e ʻOfa Faka-Kalaisí

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he tupulaki ʻo e tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí ko ha founga fakangāue ʻoku fakahokohoko fakasitepu:

    “ ʻI heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe nofoʻia kitautolu ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí. Ko e ngaahi ʻulungāanga maʻa ko ʻení ‘ʻe fakamaʻa ia ki [hotau] laumālié ʻo hangē ko e mokulu ʻa e hahau mei he langí’ [T&F 121:45], pea te tau teuteuʻi kitautolu ke tau tutuʻu mo e loto falala ʻi he ʻao hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻtaʻe [ha] ʻila pe taʻe [ha] mele’ [1 Pita 1:19]. …

    “Ko e ngaahi ʻulungāanga fakaeangamaʻa, fakaʻofoʻofa, mo taau ke vikivikiʻí ʻeni ʻa ia ʻoku tau fekumi ki aí. ʻOku tau maheni kotoa mo e akonaki ʻa Paulá ‘ ʻoku ʻikai [fakaʻau] ʻo ngata ʻa e ʻofá’ [1 Kolinitō 13:8]. Ko e moʻoni ʻoku tau fie maʻu ʻi heʻetau moʻuí ha mālohi fakalaumālie ʻoku tolongá. Naʻe hiki ʻe Molonai ʻa e fakahaá ‘ ʻoku hanga ʻe he tuí, ʻamanaki leleí mo e [ʻofa faka-Kalaisí] ʻo takiakiʻi mai [kitautolu] ki he [ʻEikí]—ko e matavai ʻo e māʻoniʻoni kotoa pē’ [ʻEta 12:28].

    “ ʻOku takiakiʻi kitautolu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí kuo toe fakafoki mai ki he māmaní he ʻaho ní, ki he Fakamoʻuí mo tokoni ke tau tupulaki, tanumaki, mo fakamālohia ʻa e ngaahi ʻulungāanga fakalangi ko ʻení”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 32; or Ensign, Nov. 1998, 26).

Molonai 10:22. “ ʻOku Tupu ʻa e Loto foʻí Koeʻuhí ko e Angahalá”

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e fakakaukau ko ʻení kau ki he fie maʻu ke fai leleí ke hao ai mei he loto foʻí: “ ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē ‘ ʻoku tupu ʻa e loto foʻí koeʻuhí ko e faiangahalá.’ (Molonai 10:22.) ‘Naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame Lingikoni, “ ʻOku ou fiefia ʻi he taimi ʻoku ou fai lelei aí, ka ʻoku ou mamahi ʻi he taimi ʻoku ou fai kovi aí. ʻOku hanga ʻe he angahalá ʻo fusiakiʻi hifo ʻa e tangatá ki he loto mamahi mo e loto foʻí. Neongo ʻe maʻu ʻe he tangatá ha fiefia fakataimi ʻi he angahalá, ka ko hono ikuʻanga moʻoní ko e mamahi. ‘Kuo teʻeki ai ke hoko ʻa e fai angahalá ko e fiefia.’ (ʻAlamā 41:10.) ʻOku hanga ʻe he angahalá ʻo fakatupu ʻa e mavahe mei he ʻOtuá, pea ʻoku fakamamahi ia ki he laumālié. Ko ia ʻe lelei kapau ʻe hanga ʻe he tangatá ʻo vakavakaiʻi ia, ke ne ʻiloʻi pe ʻokú ne tauhi ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pe ʻikai. ʻOku ʻomi ha tāpuaki makehe ʻe he fono kotoa pē ʻoku tauhí. ʻOku hanga ʻe he maumauʻi ʻo e fono kotoa pē ʻo fakatupu ha faingataʻa. ʻOku totonu ke haʻu ʻa kinautolu ko ia ʻoku feinga mo mafasiá ki he ʻEikí, he ʻoku faingofua pē ʻa ʻEne haʻamongá, pea ʻoku maʻamaʻa pē ʻa ʻEne kavengá. (Vakai, Mātiu 11:28–30.)” (“ ʻOua ʻe Loto foʻi,” Tūhulu, Māʻasi 1987, 2).

Molonai 10:27. “Te Mou Mamata Kiate Au ʻi he Nofoʻanga Fakamaau ʻo e ʻOtuá”

  • Naʻe ongoʻi lōmekina e kau palōfita tokolahi ke fakamoʻoniʻi ki he kau laukonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná te nau mamata mai kiate kitautolu ʻi he ʻAho Fakamāú, ʻi he taimi ʻe fakamoʻoni ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo kau ki he moʻoni ʻo ʻenau ngaahi leá. Naʻe kau ʻa Nīfai ʻi he niʻihi kehe ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne nau fai ʻa e fakamatala tatau (vakai, 2 Nīfai 33:10–14), Sēkope (vakai, Sēkope 6:12–13), mo Molomona (vakai, Molomona 3:20–22).

(Molonai 10:31–32). Haʻu kia Kalaisi, pea Hoko ʻo Haohaoa ʻiate Ia”

  • Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā Uiliami R. Peletifooti ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatala kau ki he ʻuhinga ʻoku totonu ke tau muimui ai ki he faleʻi aofangatuku ʻa Molonaí:

    ʻĪmisi
    Tā Fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

    Dale Kilbourn, © IRI

    “ ʻOku ʻi ai ha fiefia lahi pea mo e nēkeneka ʻi he feinga ke moʻui māʻoniʻoní. ʻI ha ngaahi kupuʻi lea faingofua, ko e palani ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ko ʻenau haʻu ki he māmani ko ʻení pea fakahoko kotoa ʻa ia te nau lava ʻo akó pea mo moʻui ʻo talangofua ki he ngaahi fonó. Pea hili kotoa pē ʻa ia te nau lava ʻo fakahokó, ʻoku feʻunga ʻa e ngāue huhuʻi ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke fakahoko ʻa ia kotoa pē he ʻikai te nau lava ʻo fakahoko kiate kinautolú. …

    “Ko e feinga ke moʻui māʻoniʻoní ko e ʻahiʻahiʻi ke tau talangofua ʻi hono fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te tau lavá. ʻOku maʻu heni ʻa e nonga ʻo e lotó pea mo e fakafiemālie ʻi hono fai ʻo e meʻa kotoa pē te tau lavá, ʻe fakakakato ʻa e palani hotau ʻOtuá ʻiate kitautolu. He ʻikai lava ʻe ha toe faʻahinga ongo ʻi he laumālie ʻo e tangatá ke ne ʻomi ʻa e fiefiá mo e nēkeneká ka ko hono ʻiloʻi ʻokú ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te ke lava ʻo fakahokó ke ke hoko ʻo māʻoniʻoní” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 110; pe Liahona, Sānuali 2000, 85–86).

  • ʻI he fakaʻosinga ʻo e konifelenisi lahí, naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo kau ki he fie maʻu ke tau haʻu ki he Fakamoʻuí ʻaki ʻetau feinga ke moʻui ʻi ha faʻahinga founga ʻe tāpuekina ai e niʻihi kehé: “ ʻOku ou lotua ke hanga ʻe he ngaahi meʻa naʻa mou fanongoa mo mamata ki aí ʻo liliu hoʻomou moʻuí. ʻOku ou lotua te tau angaʻofa lahi ange, pea tau maʻu ha fakaʻatuʻi mo ha loto fakaʻapaʻapa ʻoku lahi angé. ʻOku ou lotua ke tau lava ʻo fakamaʻumaʻu hotau ʻeleló pea ke ʻoua naʻa hanga ʻe hoʻomou ʻitá ʻo ʻai ke mou lea ʻaki ha ngaahi lea te mou toe fakaʻiseʻisa ai ʻamui. ʻOku ou lotua ke tau maʻu ha ivi ke tau lava ʻo fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá, pea tau ʻalu ʻi ha maile kehe ʻe taha, ʻi heʻetau ala atu ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 109; pe Liahona, Nōvema 2003, 103).

Molonai 10:32–33. “ ʻI he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá”

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kuo pau ke ō fakataha ʻa e ngaahi ngāue leleí mo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí: [“ ʻOku makatuʻunga pē ʻi he Fakalelei taʻefakangatangata ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e malava ke ikunaʻi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi fili halá. … Tatau ai pē pe ko e hā hono lahi ʻo ʻetau ngāué, ʻetau talangofuá, mo e lahi ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻoku tau fai ʻi he moʻui ní, he ʻikai pē ke teitei feʻunga ia kapau naʻe ʻikai ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofa funganí. He ʻikai ke tau maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻiate kitautolu pē—tatau ai pē pe ko e hā ʻetau meʻa ʻoku faí. Meʻapango, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi he Siasí ʻoku nau fuʻu femoʻuekina hono fakahoko ha ngaahi ngāue lelei pea ngalo ʻiate kinautolu ko e ngaahi ngāue lelei ko iá—tatau ai pē pe ko e hā hono tuʻunga lelei ʻoku aʻu ki aí—ʻoku ʻikai hano ʻaonga kae ʻoua kuo nau ō fakataha mo ha falala kakato kia Kalaisi”] (“Building Bridges of Understanding,” Ensign, June 1998, 65).

Molonai 10:34. Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

  • ʻOku hā ʻi he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko hono fakalotoʻi ʻo e kau “Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí.” Ke hoko ko ha fakamoʻoni aofangatuku ʻoku fakatefito ai ʻení, fakakaukau ki he ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻI he ngaahi veesi fakakātoa ʻe 6,607 ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e ngaahi veesi ʻe 3,925 ʻoku kau ki he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku meimei ʻasi ʻa e huafa ʻo Kalaisí ʻi ha faʻahinga fōtunga pē ʻi he veesi ʻe 1.7 kotoa pē (vakai, Susan Ward Easton, “Names of Christ in the Book of Mormon,” Ensign, July 1978, 60–61).

    ʻĪmisi
    Ko Kalaisi Kuo Toetuʻú mo e Kau Nīfai ʻe Toko Tolú

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ha ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻokú ke ongoʻi ʻokú ke fie maʻu lahi taha he taimí ni ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakatupulaki pe maʻu ai ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻeni kuo talaʻofa mai ʻe hoʻo Tamai Hēvaní?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe Molonai 10 ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻo e “haʻu kia Kalaisí”? Molonai 10:30

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo ʻomi ai koe ʻe hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke ke “ofi ange ai ki he ʻOtuá”? (Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná). Hiki ha ngaahi potufolofola ʻoku ʻuhingamālie taha kiate koé.

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí mo ʻetau taumuʻa ki he haohaoá?

Ngāue ke Faí

  • Fokotuʻu ha taimi mo ha taimi-tēpile ke ako fakakaveinga pe fakahokohoko pē ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho takitaha.

  • Toe lau ho tāpuaki fakapēteliaké. Hili iá peá ke ʻaʻahi kiate kinautolu ʻoku nau ʻilo lelei koé, hangē ko ho fāmilí, pea ʻai ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻoku lava ke nau ʻilo kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate koé. Palani ha founga ke fakatupulaki ai kinautolu mo e ngaahi meʻafoaki kehe ʻokú ke holi ki aí. (Fakatokangaʻi ange: Ko ho tāpuaki fakapēteliaké ʻoku fakatāutaha mo toputapu ia pea ko e angamahení ʻoku ʻikai ke vahevahe ia mo e ngaahi kaungāmeʻá.)