‘Inisititiuti
Vahe 14: 2 Nīfai 31–33


Vahe 14

2 Nīfai 31–33

Talateú

ʻOku fālute ʻe he ngaahi tohi fakaʻosi ʻa Nīfaí ʻa e meʻa naʻá ne fakamatalaʻi ko e “tokāteline ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 31:2, 21; 32:6). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ‘ko e tokāteline ʻa Kalaisí’ ʻoku faingofua pea hangatonu. ʻOku nofo taha pē ia ʻi he ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, kau ai mo hono fakahā ʻo e fakalotolahi ke kātekina, ke vilitaki, pea hokohoko atu. Ko e moʻoni, ko ʻene mahinongofua mo ʻene faingofua ʻa e ‘tokāteline ʻa Kalaisí’ ʻoku tuʻunga ai ʻene mātuʻaki ʻaongá. …

“… ʻOku ʻikai ke faingataʻa ʻa e tokāteline ʻa Kalaisí. ʻOku fuʻu loloto, fakaʻofoʻofa, fakapatonu ʻene mahinó pea kakato” (Christ and the New Covenant [1997], 49–50, 56).

Feinga ke fakamamafa hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi tafaʻaki ʻo e tokāteline ʻo Kalaisi ʻoku faingofua kae lolotó ʻa ē te ne ʻomai koe ki he feohi mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e fiefia taʻengatá.

Fakamatalá

2 Nīfai 31:2. “Ko e Tokāteline ʻa Kalaisí”

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletá Sefilī R. Hōlani ʻa e ʻuhinga ʻo e “tokāteline ʻa Kalaisí” hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he 2 Nīfai 31: “Neongo ko ha kupuʻi lea hangē ‘ko e tokāteline ʻa Kalaisí’ ʻe malava fakaʻaongaʻi lelei ke fakamatalaʻi ha niʻihi pe ko e kotoa ʻo e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí, ka ko e ngaahi fakafōtunga mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa ko iá, ʻoku nau mafola ʻi he Tohi ʻa Molomoná, Fuakava Foʻoú, mo e ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní, pea ʻe lava lelei ange ke ui ʻko e tokāteline ʻa Kalaisí.’ Fakatokangaʻi ange ko e kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ʻe Nīfaí, ʻoku mahino ko e ʻuhinga ki he toko taha. ʻI he fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Nīfaí, pea kimui ange hono fakahā tonu ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí Heʻene hā kiate kinautolú, ʻoku fai ʻa e fakamamafá ʻo fakapatonu ki he foʻi ʻuhinga pē taha ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí, ʻo fakataumuʻa pē ia ki he meʻa naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí’” (Christ and the New Covenant, 49).

2 Nīfai 31:4–10. “ʻO ne Fokotuʻu ai ʻa e Faʻifaʻitakiʻanga ʻi Honau ʻAó”

  • Neongo kuo pau ke papitaiso ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, ka naʻe papitaiso ʻa e Fakamoʻuí, ʻa Ia naʻe māʻoniʻoni pea ʻikai Haʻane angahalá, naʻe papitaiso ko e sīpinga ʻo e loto fakatōkilalo mo e talangofua. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, ʻi hono papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻomai ai ʻa e sīpinga ke muimui ki ai ʻa e kakai kotoa pē ʻi Hono ʻalungá:

    “ ʻOku pehē fau hono fuʻu mahuʻinga lahi ʻo e kau ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū ke fakaʻaliʻali mai kiate kitautolu ʻa hono ‘lausiʻi ʻo e halá mo hono fāsiʻi ʻo e matapaá, ʻa ia ʻoku totonu ke [tau] hū aí’ (2 Nīfai 31:9). …

    “Naʻe ʻaloʻi mai ʻa Sīsū ʻi he faʻē fakamatelie, pea naʻe papitaiso Ia ke fakahoko ʻa e fekau ʻa ʻEne Tamaí, kuo pau ke papitaiso ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá. Naʻa Ne tā mai ʻa e sīpingá kiate kitautolu kotoa pē ʻoku tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku talitali lelei kotoa kitautolu ki he vai ʻo e papitaisó. Naʻe papitaiso Iá ke fakamoʻoniʻi ki Heʻene Tamaí te Ne talangofua ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Naʻe papitaiso Iá ke fakaʻaliʻali mai kiate kitautolu ʻoku totonu ke tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. (vakai, 2 Nīfai 31:4–9).

    “Ko ia ʻi heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú, te tau lava foki mo kitautolu ʻo fakaʻaliʻali atu te tau fakatomala pea talangofua ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ʻi he loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá pea kumi ke maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi [fehālaakí] (vaka, 3 Nīfai 9:20). ʻOku tau fuakava ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea tau manatu maʻu ai pē kiate Ia” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 5; pe Liahona, Sānuali 2001, 7–8).

2 Nīfai 31:13. “ʻLoto Fakamātoato Moʻoni , ʻo ʻIkai Fai ʻi he Mālualoi Pe Ha Fakakākā”

  • Ko e “Loto Fakamātoato Moʻoní” ʻokú ne fokotuʻu mai ha falala kakato kia Sīsū Kalaisi, pea fai ʻaki ʻa e taumuʻa māʻoniʻoni mo fakamātoato, kae ʻikai ko e fakangalingali ʻataʻatā pē ʻoku muimui ki he ʻEikí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lominī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e mālualoi ko iá ʻaki ʻene pehē: [“ ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau feinga ke talangofua ki he ʻEikí ka ʻoku ʻikai te nau loto ke fakaʻitaʻi ʻa e tēvoló”] (“The Price of Peace,” Ensign, Oct. 1983, 6).

  • Naʻe fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui fakamātoato ki he ʻEikí:

    “ ʻOku tau moʻui ʻaki moʻoni nai ʻa e ongoongoleleí pe ʻoku tau fakafōtungaʻi pē ʻa e fōtunga ʻo e māʻoniʻoní koeʻuhí ke pehē ʻe kinautolu hotau tafaʻakí ʻoku tau faivelenga, ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai tuku moʻoni hotau lotó mo ʻetau ngaahi tōʻonga liló ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí?

    “ ʻOku tau fakangalingali pē nai e ‘ʻulungāanga faka-ʻOtuá’ ka ʻoku tau fakasītuʻaʻi hono ‘mālohí’? [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19].

    “ ʻOku tau angatonu moʻoni nai, pe ʻoku tau fakangalingali pē ʻoku tau talangofua ʻi he sio mai ʻa e kakaí?

    “Kuo ʻosi fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí he ʻikai kākaaʻi ia ʻe he fōtungá pea kuó Ne ʻosi fakatokanga mai ke ʻoua naʻa tau kākā kiate Ia pe ki he niʻihi kehé. Kuó Ne ʻosi fakatokanga mai ke tau tokanga telia ʻa kinautolu ʻoku ngāue fakamāʻatá, he ʻoku nau fakangalingali lelei ke ne fakapuliki hono moʻoni ʻenau koví. ʻOku tau ʻiloʻi ko e ʻEikí ʻoku ‘ ʻafio ki he lotó’ kae ʻikai ki he ‘fōtunga ki tuʻá’ [1 Samuela 16:7]” (ʻi he Conference Report, Apr. 1997, 17–18; pe Tūhulu, Siulai 1997, 16).

2 Nīfai 31:13–14, 17. “Papitaiso ʻaki ʻa e Afí”

  • Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻoku totonu ke papitaiso ʻa e kakai kotoa pē ʻi he vai pea pehē ki he Laumālié (vakai, Sione 3:5). Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí kuo pau ke muimui atu ki ai ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e Laumālié, ʻa ia ʻoku faʻa pehē ko e papitaiso ʻaki ʻa e afí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Malioni G. Lominī ʻo pehē: [“Ko hono mahuʻinga ko ia hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi. Ko e papitaiso ia ʻaki ʻa e afí naʻe lau ki ai ʻa Sioné. (Vakai, Luke 3:16.) Ko e fanauʻi ʻfakalaumālie’ ia naʻe lea ʻaki ʻe Sīsū kia Nikotīmasí [Sione 3:5]”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1974, 134; pe Ensign, May 1974, 92).

  • Naʻe fakamaʻalaʻala mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e hilifakinimá ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo maʻu ʻe he tokotahá ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e Laumālié:

    “Hili ʻetau papitaisó, naʻe hilifaki ki hotau ʻulú ha ngaahi nima ʻo kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo fakamaʻu takitaha kitautolu ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea foaki mai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia kitautolu (vakai, T&F 49:14). Ko e foʻi lea ko ia ‘maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní’ ʻi hotau hilifakinimá, ko ha fakahinohino ia ke tau feinga ke papitaiso ʻi he Laumālié.

    “Naʻe akoʻi mai ʻe he palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: ‘ ʻE sai ange haʻamou papitaiso ha tangai ʻoneʻone ʻo lau ko ha tangata ia, kapau ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá mo maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e papitaiso ʻi he vaí ko ha papitaiso fakakonga pē ia, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kapau ʻoku ʻikai kau ai hono konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní’ (History of the Church, 5:499). Ne papitaiso kitautolu ʻi he fakauku he vaí ki hono fakamolemole ʻo e angahalá. Kuo pau foki ke tau papitaiso mo fakauku ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí, ‘pea toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (2 Nīfai 31:17)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2006, 29; pe Liahona, Mē 2006, 29).

  • Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Lini A. Mīkoloseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e afí ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e fakamaʻa mei he angahalá: “ ʻOku fakafou ʻi he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, mo ʻEne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, ʻa ʻEne fakamafaiʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakamaʻa kitautolu ʻi he papitaiso ʻo e afí. ʻI he nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku hanga ʻe Heʻene fakamaʻa kitautolú ʻo fakaʻauha ʻa e fulikivanu ʻo e angahalá. Pea ʻi hono fakahoko pē ʻo e tukupaá, ʻoku kamata leva ʻa e hala ki he fakamaʻá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2003, 11; pe Liahona, Nōvema 2003, 12).

2 Nīfai 31:15–16. Ko e Leʻo mei he Tamaí

  • ʻI he taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hāhāmolofia ʻene hokó ʻa ia ʻoku ongo mai ai ʻa e leʻo ʻo e Tamaí, ʻa ʻEne fakamoʻoní ʻo pehē: “ʻIo, ʻoku moʻoni mo totonu ʻa e ngaahi folofola ʻa hoku ʻOfaʻangá. Ko ia ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia” (2 Nīfai 31:15). Naʻá ne pehē kimui mai ko ia ia ʻoku kātaki ki he ngataʻangá te nau “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (veesi 20). Ko e ngaahi lea toputapu ko ʻeni naʻe fanongo ki ai ʻa Nīfai mei he Tamaí ʻokú ne fakamahino mai ko e taha ʻo e talaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ongoongoleleí, ko kinautolu ko ia ʻoku nau kātaki “ki he ngataʻangá te nau [maʻu] ʻa e moʻui taʻengatá” (3 Nīfai 15:9).

2 Nīfai 31:15–16. “Kātaki ki he Ngataʻangá”

  • Ko e kupuʻi lea “kātaki ki he ngataʻangá” ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ke fokotuʻu mai ʻa e fie maʻu ke kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo pehē ko e kātaki ki he ngataʻangá ʻoku toe ʻuhinga pē ia ke hokohoko atu ʻi he tui faivelenga kia Kalaisí kae ʻoua kuo ngata ʻetau moʻuí:

    “Ko e kātaki ki he ngataʻangá ko ha tokāteline ia ʻo e hokohoko atu ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá, ʻi he hili e hū atu ʻa e taha ko iá ʻi he hala ʻo e tuí, fakatomalá, papitaisó, mo e maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku fie maʻu ʻi he kātaki ko ia ki he ngataʻangá ʻa hotau loto fie ngāue kakató—pe, hangē ko hono akoʻi ʻe he palōfita he Tohi ʻa Molomoná ko ʻAmalekaí, kuo pau ke tau ‘haʻu kiate ia, ʻo ʻoatu [hotau] ngaahi lotó kotoa ko ha feilaulau kiate ia, pea fai atu ʻi he ʻaukai mo e lotu, pea tuʻu maʻu ʻo aʻu ki he ngataʻangá; pea hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí, ʻe fakamoʻui [ʻa kitautolu].’ [ʻAmenai 1:26].

    “ ʻOku ʻuhinga ʻa e kātaki ki he ngataʻangá kuo tau ʻosi fokotuʻu maʻu ʻetau moʻuí ʻi he ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻo tauhi ʻa e ngaahi tokāteliné, tokoniʻi hotau kāingá ʻi he loto fakatōkilalo, moʻui ʻo anga faka-Kalaisi, mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá. Ko kinautolu ʻoku kātaki ki he [ngataʻangá], ʻoku potupotutatau [ʻenau moʻuí], ʻikai feliliuaki, loto faka-tōkilalo maʻu pē, pea ʻikai kākā. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻenau fakamoʻoní ʻi he ngaahi ʻuhinga fakaemāmaní—ka ʻoku makatuʻunga ia ʻi he moʻoní, ʻi he ʻiló, taukeí, pea mo e Laumālié” (ʻi he Conference Report, Oct. 2004, 107; pe Liahona, Nōvema 2004, 101).

2 Nīfai 31:17–20. Ko e Papitaisó ʻa e Matapā

  • Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e papitaisó ko e matapā ia ki he Siasí, ʻoku toe hoko pē ʻa e papitaisó ko e hala mahuʻinga ia ki he moʻui taʻengatá. “ ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa e ʻEikí naʻá Ne fakamahinoʻi naʻe taha pē halá, ʻikai ke toe ua, ʻa ia ʻe lava fakamoʻui ai ʻa e tangatá. [“Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au” (Sione 14:6). Ke tau fononga ʻi he hala ko iá, ʻoku hā mai ʻa e ongo meʻa ko ʻení ʻa ia ʻoku ʻikai toe liliu. ʻUluakí, ʻoku ʻi Hono huafá ʻa e mafai ke fakahoko ʻa e fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ‘He ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi he lalo langí, … ke tau moʻui ai.’ (Ngāue 4:12.) Pea ko e hokó, ʻoku ʻi ai ha ouau mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia ko e—papitaisó—pea ʻoku tuʻu ia ko ha matapā ʻa ia kuo pau ke fou atu ai ʻa e laumālie takitaha ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1975, 145; pe Ensign, Nov. 1975, 97).

2 Nīfai 31:19–20. Vivili Atu Ki Muʻa

  • Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ko e haʻu kia Kalaisí ʻoku fie maʻu ʻa e vilitaki atu ki muʻá ʻi he talangofua kakato ʻi he moʻuí kotoa. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ko e haʻu kia Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ʻoku ʻi ai hono kamataʻanga pe ngataʻanga pau; ka ko ha founga ia ʻoku tupulaki mo fakalakalaka lolotonga ʻetau moʻuí. Kuo pau ke tau maʻu ha ʻilo pea tau ako ʻo kau kia Sīsū mo ʻEne moʻuí, ngaahi akonakí, mo ʻEne ngāue fakafaifekaú he ko ha sitepu mahuʻinga ia ʻi he founga ko ʻení. Ka ʻoku fie maʻu moʻoni ʻi he haʻu kiate Iá ke tau talangofua maʻu pē mo feinga ke tau hoko ʻo hangē ko Sīsuú ʻi heʻetau fakakaukaú, ngaahi taumuʻá, ngaahi fetuʻutakí, mo ʻetau ngaahi ngāué. ʻI heʻetau ‘vivili atu ki muʻá ʻi he tuʻu maʻú’ (2 Nīfai 31:20) ʻi he hala ʻo e tuʻunga faka-ākongá, ʻe lava ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai ki he Fakamoʻuí mo e ʻamanaki te Ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kitautolu; ʻe lava ke tau fekumi faivelenga kiate Ia mo e ʻamanaki lelei te tau ʻilo Ia; ʻe lava ke tau kole mo e ʻilo pau ʻe tali ʻetau kolé; pea ʻe lava ke tau tukituki mo e ʻamanaki ʻe toʻo ʻa e matapaá kiate kitautolu (vakai, T&F 88:63)” (“Koeʻuhí ʻOku Tau Maʻu Kinautolu ʻi Hotau ʻAó,” Liahona, ʻEpeleli 2006, 15).

2 Nīfai 31:20; 32:3.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Keinanga ʻi he Folofola ʻa Kalaisí”

  • ʻOku fakatatau ʻe he “Keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 31:20) ʻetau loto ke maʻu e folofola ʻa Kalaisí ki hono maʻu ha fuʻu meʻakai fakaʻofoʻofa moʻoni. Naʻe ako ʻaki ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tau keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá he taimi ʻoku tau fie maʻu mo talangofua ki aí: “ ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e keinangá ke ʻahiʻahiʻi pē. ʻOku ʻuhinga ʻa e keinangá ke ifoʻia. ʻOku tau ifoʻia ʻi he folofolá ʻi haʻatau ako ia ʻi he laumālie ʻo e ʻilo fiefia mo e talangofua faivelenga moʻoni. ʻI heʻetau keinanga he folofola ʻa Kalaisí, ʻoku tohi tongi ia ‘he kakano ʻo e lotó’ [2 Kolinitō 3:3]. ʻOku hoko leva ia ko e konga pē ʻo hotau ʻulungāangá” (ʻi he Conference Report, Oct. 2000, 19; pe Liahona, Sānuali 2001, 20–21).

    Te tau lava ʻo maʻu mei fē ʻa e “folofola ʻa Kalaisí” ke tau keinanga ai? Naʻe fakamahino ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994): “ʻI he lea ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fie maʻu ke tau ‘tui kia Kalaisi pea ʻikai fakaʻikaiʻi ia.’ (2 Nīfai 25:28.) … ʻOku fie maʻu ke tau ‘haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia. (Molonai 10:32)… ʻOku fie maʻu ke tau haʻu ʻo ‘keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí’ (2 Nīfai 31:20), ʻo hangē ko ʻetau maʻu ia mei Heʻene ngaahi folofolá, ʻEne kau tamaioʻeiki kuo paní, pea mo Hono Laumālie Māʻoniʻoní” (A Witness and a Warning [1988], 51).

  • Naʻe fakamatala ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ko e keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, kuo pau ke hanga ʻe he tokotahá ʻo tukulotoʻi mo ngāue ʻaki ʻEne ngaahi akonakí ʻi heʻene moʻuí kotoa, ʻo hangē pē ko e hanga ʻe he tokotahá ʻo maʻu mo ngāue ʻaki ha meʻatokoni ki hono sinó kotoa: “Kapau te tau keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau ako ʻa e folofolá mo fakatō ia kiate kitautolu ʻaki haʻatau fifili ki ai pea mo ʻai ia ke hoko ko e konga ʻo ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻonga kotoa pē” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 16; pe Liahona, Sānuali 1999, 17).

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Heili kimuí ni mai kau ki he keinanga ʻi he folofolá ko e founga ia ʻoku tau fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí:

    “Kapau he ʻikai ke tau maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pe ʻikai ke tau pikitai mo tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, te tau ʻauhē pea tau mole atu ʻi he ngaahi hala ngali kehe, fakafoʻituitui, fakafāmili, pea fakapuleʻanga.

    “Hangē ko e ngaahi leʻo mei he efú, ʻoku pehē ʻa e kalanga kiate kitautolu ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní he ʻahó ni: puke maʻu ʻa e folofolá! Pikitai kiate kinautolu, ʻaʻeva ʻiate kinautolu, moʻui ʻaki kinautolu, fiefia ʻiate kinautolu, keinanga meiate kinautolu. ʻOua naʻá ke ʻahiʻahiʻi pē. Ko e ‘mālohi [kinautolu] ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí’ [T&F 68:4] ʻa ia te ne tataki kitautolu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

    “Kapau naʻe ʻi heni ʻa e Fakamoʻuí, te Ne akonaki kiate kitautolu mei he folofolá ʻo hangē ko ʻEne akonaki ʻi Heʻene ʻi māmaní. … naʻe ongo mai ʻEne folofolá: ‘Mou kumi lahi ʻi he folofolá; he … ko ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú’ [Sione 5:39]—ko ha fakamoʻoni ʻeni naʻe fai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, he ‘te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ [Molonai 10:5]. …

    “He toki tāpuaki nāunauʻia moʻoni! He ko ʻetau fie fakataufolofola pē ki he ʻOtuá, ʻoku tau lotu. Pea ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he folofolá, he ʻoku lea ʻaki ʻe Heʻene kau palōfitá ʻa ʻEne folofolá. Te Ne toki akonekina leva kitautolu ʻi heʻetau fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻi he Conference Report, Oct. 2006, 26–27; pe Liahona, Nōvema 2006, 26–27).

2 Nīfai 32:2–3.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Lea ʻaki ʻa e Lea ʻa e Kau ʻĀngeló”

  • Hili hono maʻu ʻe ha tokotaha ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea papitaiso ʻaki ʻa e afí, ʻoku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ueʻi hake kinautolu ke nau malava ke “lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻangeló” koeʻuhí ke nau “kalanga ʻaki ʻa e ngaahi fakafetaʻi ki he Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí” (2 Nīfai 31:13). Ko e lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ko e tokotaha ko iá te ne lea ʻaki ha lea fakafonua kehe.

    Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻoku tau lea ʻaki ʻa e lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he taimi ʻoku tau lea ai ʻi he tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní: “Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ʻoku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea te ke lava mo koe ʻo lea ʻi he lea ʻa e kau ʻāngeló, ʻa ia ko hono ʻuhingá, te ke lava ʻo lea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE leʻo siʻi. He ʻikai lava ha mamata ki ai. He ʻikai ke ʻi ai ha foʻi lupe ia. He ʻikai ke ʻi ai ha ʻelelo mangamanga ia ʻo ha afi. Ka ʻe ʻi ai ʻa e mālohí” (“Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: Ko e Meʻa ʻOku Totonu ke ʻIlo ʻe he Kāingalotú Kotoa,” Liahona, ʻAokosi 2006, 22).

2 Nīfai 32: 5. “Meʻa Kotoa Pē ʻOku Totonu Ke Mou Faí”

  • ʻOku talaʻofa mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e “ngaahi folofola ʻa Kalaisí te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3). Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā W. Lolo Kea ʻo e Kau Fitungofulú ʻe lava tataki kitautolu ʻe he folofola ʻa Kalaisí ʻo hangē tofu pē ko hono tataki ʻe he Liahoná ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he feituʻu maomaonganoá: “ ʻE kāinga, ʻoku tau ako ai ʻe lava ke hoko e folofola ʻa Kalaisí ko ha Liahona kiate kitautolu fakatāutaha, ke ne fakahaaʻi mai ʻa e halá. ʻOua muʻa naʻa tau fakapikopiko koeʻuhí ko hono faingofua ʻo e halá. Ka tau fakatō muʻa ʻa e ngaahi lea ʻa Kalaisí ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó, ʻi he tui, ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he folofola toputapú, pea mo hono lea ʻaki ʻe he kau palōfita moʻuí, kau tangata kikité mo e kau tangata maʻu fakahaá. Tau keinanga muʻa ʻi he folofola ʻa Kalaisí ʻi he tui, he ʻe hoko ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí ko hotau Liahona fakalaumālie ʻo ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke tau faí” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 38; pe Liahona, Mē 2004, 37).

  • Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e mahuʻinga mo e ngaahi lelei ke maʻu e feohi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono ako fakaʻaho e folofolá: “Ko ha meʻa faingofua ʻe taha ke fai kae ʻomi ai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ha mālohí, ko haʻatau keinanga ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá: lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi folofola ʻoku ngāue ʻaki ʻe he Siasí pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku ʻi ai ha tokoni mei he ʻOtuá kuo talaʻofa mai ʻo kapau te tau fai fakaʻaho ia. ʻOku hanga ʻe hono ako faivelenga ʻo e folofolá ʻo ʻomi kiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 16; pe Liahona, Mē 2004, 17).

  • Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sipenisā J. Konitī ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku hanga ʻe he folofolá ʻo fakafaingofuaʻi ʻa e ngāue mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi fili mahuʻingá: “Mahalo te mou fehangahangai mo ha ngaahi fili fekauʻaki mo haʻamou ngāue fakafaifekau, ko hoʻomou ngāue ʻi he kahaʻú, pea ʻe faifai pea ʻe kau foki ki ai ʻa e malí. Ka ʻi hoʻomou lau ʻa e ngaahi folofolá mo lotua ke mou maʻu ha fakahinohinó, mahalo ʻe ʻikai te mou sio ki he talí ʻo hangē ko e ngaahi folofola kuo tohi ʻi ha pēsí, ka ʻi hoʻomou laú te mou maʻu ai ha fakahinohino, mo ha ngaahi ueʻi, pea hangē ko ia kuo talaʻofa maí, ʻe ‘fakahā atu ʻa e meʻa kotoa pē ke mou faí’ ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní [2 Nīfai 32:5]” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 53; pe Liahona, Siulai 2002, 50).

2 Nīfai 32:8–9.
ʻĪmisi
fakataukei folofolá
“Kuo Pau Ke Mou Lotu Maʻu Ai Pē”

  • Naʻe enginaki mai ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ko e lotú ko ha afo fakahaofi moʻui ia ki he ʻOtuá: “Naʻe hoko ʻa e lotú ko e afo fakahaofi moʻui ia ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá mo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe tuku ai ʻa e tangatá ʻi he māmaní. Ko ia, ʻi he toʻu tangata ʻo ʻĀtamá, naʻe kamata ʻa e tangatá ‘ke ui ki he huafa ʻo [e ʻEikí]’ [Sēnesi 4:26]. Ka naʻe fakalato ʻe he lotú ha fie maʻu mahuʻinga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi toʻu tangata kotoa pē kimuí. ʻOku ʻi ai haʻatau ngaahi palopalema takitaha ʻa ia ʻe ʻikai te tau lava ʻo fakaleleiʻi mo e ngaahi vaivai ʻe ʻikai te tau lava ʻo ikunaʻi, taʻe te tau kakapa hake ʻi he lotú ki ha maʻuʻanga ivi māʻolunga ange. Ko e ʻOtua ʻo e langí ʻa e tupuʻanga ko ia ʻoku tau lotu ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. [vakai, 2 Nīfai 32:9; 3 Nīfai 20:31]. ʻOku totonu ke tau fakakaukau ʻi heʻetau lotú ʻoku maʻu ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻa e poto, ʻilo, ʻofa mo e manavaʻofa kotoa pē” (ʻi he Conference Report, Apr., 2002, 67; pe Liahona, Siulai 2002, 62).

2 Nīfai 33:1–4. Fakahū ki he Lotó

  • Naʻe ʻomai ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e sīpinga ʻo hono fakahū e ongoongoleleí ki he “loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 33:1):

    “Naʻe meʻa ʻa Palesiteni Hingikelī ʻo kau ki he fakahinohino mahuʻinga ki he fekau ke tau faiako ʻaki ʻa e Laumālié ʻi heʻene fai mai ʻa e tukupā ko ʻení:

    “‘Kuo pau ke tau … ngaohi ʻetau kau faiakó ke nau lea mei honau lotó kae ʻikai mei heʻenau ngaahi tohí, ke nau fakahā ʻenau ʻofa ki he ʻEikí mo e ngāue mahuʻinga ko ʻení, pea ʻe ongo moʻoni ia ki he loto ʻo kinautolu ʻoku nau akoʻí’ [Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 619–20].

    “Ko ʻetau taumuá ia—ke tau maʻu ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá mo e tukupā ke ngaohi ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ‘ongo moʻoni’ ki he loto ʻo kinautolu ʻoku tau akoʻí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 103; pe Liahona, Sānuali 2000, 97).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ko kinautolu ʻoku fanongo ki he folofolá kuo pau ke nau loto ke tali ia ʻaki ʻa e Laumālié: “ʻOku akoʻi kitautolu ʻe Nīfai, ‘ko e taimi ʻoku lea ai ha tangata ʻi he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku ʻave ʻe he ivi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e [pōpoakí] ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá’ (2 Nīfai 33:1). Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻa e founga hono ʻave ʻe he ivi ʻo e Laumālié ʻa e pōpoakí kiate kinautolu kae ʻikai ki honau lotó. ʻE malava ʻe ha faiako ke fakamatala, fakaʻaliʻali, fakalotoʻi, mo fakamoʻoni, pea fai ia ʻaki ʻa e ivi fakalaumālie lahi mo ʻaonga. Ko ia ko hono tumutumú, ko e kakano ʻo e pōpoakí mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe hū mamafa ia ki he lotó kapau ʻe fakangofua ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻu iá” (“Seek Learning by Faith” [ko ha efiafi mo ʻEletā David A. Bednar, Feb. 3, 2006], 1, www.ldsces.org; vakai foki, T&F 50:14, 17–20).

2 Nīfai 33:11. Ko e Ngaahi Folofola ia ʻa Sīsū Kalaisi

  • Naʻe ako ʻaki ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ko e taha hotau ngaahi fatongia ko e kāingalotu ʻo e Siasí ko ʻetau tala ki he niʻihi kehé ko e ngaahi folofola ʻeni ʻa Sīsū Kalaisi naʻe fakafou mai Heʻene kau tamaioʻeikí: [“Ko hotau tefitoʻi fatongiá ko hono talaki ʻa e ongoongoleleí pea fai ia ʻi he founga lelei tahá. ʻOku ʻikai ke tau haʻisia ke tali e fakafepaki kotoa pē. Ko e tokotaha kotoa pē kuo pau ke ne ngāue ʻaki ʻene tuí ke fili ʻa ia ʻe tui ki aí. Naʻe pehē ʻe Nīfai ‘Pea kapau ʻoku ʻikai ko e ngaahi folofola ʻa Kalaisí, fakamāuʻi ia ʻe kimoutolu, he ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe Kalaisi, ʻi he mālohi mo e nāunau lahi, ʻi he ʻaho fakaʻosí ko ʻene ngaahi folofolá ia; pea te ta tutuʻu ʻo fehangahangai ʻi hono fakamaauʻangá; pea te mou ʻiloʻi kuó ne fekau kiate au ke u tohi ʻa e ngaahi meʻá ni.’ (2 Ni. 33:11.) Ko e tangata takitaha kuo pau ke fakamaau maʻana, ʻi he ʻiloʻi pau ʻe fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha fakamatala meiate ia”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1975, 95–96; pe Ensign, May 1975, 65).

2 Nīfai 33:11. Ko e Fakamāuʻangá

  • Naʻe pehē ʻe Nīfai te tau tutuʻu mo ia ʻi he fakamaauʻangá. Ko e meʻa mālie ia, he naʻe lea ʻa Sēkope mo Molonai ʻo kau ki he meʻa tatau (vakai, Sēkope 6:13; Molonai 10:27).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e vilitaki ki muʻá ko e konga mahuʻinga ʻo e kātaki ki he ngataʻangá?

  • Naʻe faleʻi mai ʻe Nīfai kuo pau ke tau “lotu maʻu ai pē” (2 Nīfai 32:9). ʻI hoʻo fakakaukau ki he tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi he moʻuí, ʻe anga fēfē hano fakahoko ia ki he lelei tahá?

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ongo lahi taha kiate koe ʻi he fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Nīfaí? (Vakai, 2 Nīfai 33:10.)

Ngāue ke Faí

  • Hili hono lau e fakamatala ʻi he vahe ko ʻení, fakafuofuaʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai hoʻo ako folofola fakatāutahá mo e lotú. ʻE feʻunga nai ia ki he keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí pea mo e lotu maʻu ai peé? (vakai, 2 Nīfai 32:3, 9.) Fai leva e liliu ʻoku fie maʻú ki hoʻo ako folofolá ke fenāpasi mo e ngaahi fakahinohino ʻa Nīfaí.

  • Teuteu ha lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi mei he 2 Nīfai 31–33 tuʻunga ʻi he ako ʻa Nīfai kau ki he “tokāteline ʻa Kalaisí” (2 Nīfai 31:2). Tokoni ki he kau mēmipa ho fāmili ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻa Nīfaí ʻi heʻene pehē, “Ko e halá ʻeni; pea ʻoku ʻikai ha hala pe ha hingoa kuo tuku mai ʻi he lalo langí ʻa ia ʻe lava ʻo fakamoʻui ai ʻa e tangatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 31:21).