‘Inisititiuti
Vahe 12: 2 Nīfai 25–27


Vahe 12

2 Nīfai 25–27

Talateú

Naʻe foaki mai ʻe Nīfai haʻane fakamatala fakapalōfita kau ki he ngaahi kikite ʻa ʻĪsaiá ʻa ia naʻá ne lau ki aí. Mātuʻaki tokanga ki he fakahinohino ʻa Nīfai kau ki he fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono fakahoko mai ʻa e fakamoʻuí ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní, ʻa e ngaahi kovi lahi ʻoku fehangahangai mo kinautolu ʻoku nau holi ke angatonu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo hangē ko ia ne ʻosi talaʻofa maí. Ko hono ʻomai ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ne ʻosi kikiteʻí. ʻIkai ngata ʻi hono teuteuʻi ko ia ʻa e māmaní ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngāue lahi ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, ka ʻe tokoni e ngaahi tohi ʻa Nīfaí kiate koe ke ke lava ʻo ngāue ʻaki ʻa e Fakaleleí ke fakamolemole ai hoʻo ngaahi angahala fakatāutahá.

Fakamatalá

2 Nīfai 25:1–8. Ngaahi Tokoni ke Mahino ʻa ʻĪsaia

  • Ki ha ngaahi tokoni ke mahino ange ʻa e tohi ʻa ʻĪsaiá, vakai ki he fakamatala ki he 1 Nīfai 20–21 peesi 48-50.

2 Nīfai 25:4. “Fonu ʻi he Laumālie ʻo e Kikité”

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972) ʻa e kupuʻi lea “ko e laumālie ʻo e kikité” pea mo e founga te tau lava ke aʻusia ai ʻa e meʻaʻofa ko ʻení:

    “ ʻE lava pē ke foaki ʻa e fakahaá ia ki he mēmipa takitaha ʻo e Siasí. Naʻe pehē ʻe he Palōfitá ʻoku totonu ke hoko ʻa e tangata takitaha ko e palōfita; he ko e fakamoʻoni kia Sīsuú, ko e laumālie ia ʻo e kikité. ʻOku ʻikai ko e faingamālie pē ka ko e fatongia ʻo e mēmipa takitaha ʻo e Siasí ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻa ia te ne fakatauʻatāinaʻi iá. He ʻikai te ne lava ʻo ʻiloʻi ʻeni kae ʻoua kuo fakahā kiate ia. …

    “ ʻOku foaki ʻa e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá. Kae kehe, tuku ke mahino ʻeni, ʻe ʻikai te nau maʻu fakahā ki hono tataki ʻo e Siasí.” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 2:217–18).

2 Nīfai 25:9–30:18. Ko e Malanga ʻa Nīfai ki he kau Siú, Fānau ʻa Līhaí, mo e kau Senitailé

  • ʻOku ʻomai ʻe he fakamatala fakalūkufua ko ʻení ha toʻotoʻo-meʻa-lalahi ʻo e 2 Nīfai, vahe 25–30, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha malanga ʻa Nīfai ki he faʻahinga kakai kehekehe ʻe tolu—kau Siú, ko e fānau ʻa Līhaí, mo e kau Senitailé.

    Ko e Pōpoaki ʻa Nīfai ki he kau Siú (2 Nīfai 25:10–20)

    • Ko e Fakaʻauha ʻo Selusalemá; nofo pōpula ʻi Papiloné; foki ki Selusalemá (vakai, veesi 10–11)

    • Fakafisingaʻi ʻe he kau Siú ʻa Kalaisí; Hono Tutukí mo e Toetuʻú (vakai veesi, 12–13)

    • Toe fakaʻauha ʻa Selusalema ʻi he T.S. 70 mo e T.S. 135 (vakai, veesi 14)

    • Hili ia hono fakamoveteveteʻi ʻo e kau Siú (vakai, veesi 17–20)

    Ko e Pōpoaki ʻa Nīfai ki he Fānau ʻa Līhaí (2 Nīfai 25:21–26:11)

    • Naʻe fakatolonga pea tukufakaholo mai ʻa e ngaahi tohi ʻa Nīfaí; ke fakatolonga ʻa e hako ʻo Siosefá (vakai, 25:21)

    • ʻOku vīkiviki ʻa Nīfai ʻia Kalaisi; taumuʻa ʻo e fono ʻa Mōsesé (vakai, 25:23–30)

    • Ngaahi fakaʻilonga kimuʻa pea fakaʻauhá; ʻAʻahi ʻa Kalaisi ki he kau Nīfaí; fakaʻauha ʻo e kau Nīfaí (vakai, 26:1–11)

    Pōpoaki ʻa Nīfai ki he kau Senitailé (2 Nīfai 26:12–29:14)

    • Sīsū ko e Kalaisí (vakai, 26:12–13)

    • Ngaahi kikite ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí (vakai, 26:14–29:14)

      1. Ko e ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai,2 Nīfai 27)

      2. Ko e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, 2 Nīfai 28)

      3. Ko ha fakatokanga kiate kinautolu ʻoku nau fakafisingaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná (vakai, 2 Nīfai 29)

    Fakamatala Fakanounoú (2 Nīfai 30:1–8)

2 Nīfai 25:13. “Mo e Fakamoʻui ʻi Hono Kapakaú”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he fie maʻu ke ʻi ai e ivi faifakamoʻui ʻo e Fakaleleí—ʻikai ngata pē ʻi he fakamolemoleʻi ʻo e angahalá, ka ko e ngaahi faingataʻa kotoa ʻo e moʻuí ni:

    ʻĪmisi
    Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí

    Harry Anderson, © IRI

    Kuó toe tuʻu “[ʻa e Fakamoʻuí] kuó ne toe tuʻu mei he maté ‘mo e fakamoʻui ʻi hono kapakaú.’

    “ [ʻOiauē,] hono ʻikai lahi ʻetau fie maʻu kotoa ʻa e fakamoʻuí mei hotau Huhuʻí. Ko ʻeku pōpoakí ko e pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei kiate kimoutolu ʻoku mou fakaʻamu ke fakamaʻamaʻa atu haʻamou ngaahi kavenga mamafa naʻe hoko, ʻa ia naʻe ʻikai ko hamou foʻui, lolotonga hoʻomou ngāue faivelengá. ʻOku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hā mei he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. Mahalo ʻoku kau ʻi hoʻomou ngaahi faingataʻaʻia ko iá haʻamou palopalema fakasino faingataʻa, pe ko haʻamou fefaʻuhi fuoloa mo ha faʻahinga mahaki, pe ko haʻamou fehangahangai he ʻaho takitaha mo ha faʻahinga fokoutua ʻoku fakatuʻutāmaki ki hoʻomou moʻuí. Pe ko ha faingataʻa ʻoku tupu ʻi he mālōlō ha taha ʻoku mou ʻofa ai, pe ko e mamahi koeʻuhí ko hano puleʻi ʻe he angahalá ha taha, pe tupu mei hano ngaohikovia ʻi hono ngaahi founga kovi kehekehé. ʻOku ou fakamoʻoniʻi atu ʻe tatau ai pē pe ko e hā hano tupuʻanga, ka ʻe kei lava pē ke mou maʻu ha fiemālie ʻoku tolongá mei he ngaahi tuʻutuʻuni kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1994, 7; pe Ensign, May 1994, 7).

2 Nīfai 25:15–17 Ko e Foki ʻa Siutá

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) ki he kakai ʻo e hako ʻo Siutá, ʻo ne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki fungani ʻe hoko ʻi heʻenau fakahoko ko ia ʻa e ngaahi ngāue naʻe vaheʻi fakapalōfita kiate kinautolú—ʻa ia ko e tānaki ke maʻu honau fonua totonú pea toe langa hake ʻa e temipale lahi ʻi Selusalemá: “Ko e finangalo ʻeni homou ʻElohimi lahí, ʻE fale ʻo Siuta, pea ʻi ha taimi pē ʻe ui ai ʻa kimoutolu ke fakahoko ʻa e ngāué ni, ʻe tokoni atu ʻa e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. ʻOku mou hanga atu ki ha kahaʻu mo ha ikuʻanga maʻongoʻonga pea he ʻikai te mou kalo mei hono fakahoko iá; ko kimoutolu ʻa e hako fakaʻeiʻeiki kuo filí, pea ko e ʻOtua ʻo e fale hoʻomou ngaahi tamaí kuó ne tauhi kimoutolu ko e puleʻanga makehe ʻi he taʻu ʻe tahaafe valu ngeau, lolotonga ia hoʻomou pōpula ki he kotoa ʻo e māmani ʻo e kau Senitailé. … ʻI he taimi te mou feʻiloaki ai mo Sailo ko homou tuʻí, te mou ʻiloʻi ia, ko homou ikuʻangá kuo ʻosi fakaʻilongaʻi, he ʻikai te mou kalo mei ai. ʻOku moʻoni ʻi he hili hoʻomou fokí pea tānaki homou kakaí ki ʻapí, pea toe langa hake homou Koló mo e Temipalé, ʻe tānaki fakataha ʻe he kau Senitailé ʻenau kau taú ke tauʻi ʻa kimoutolu … ; ka ʻi he taimi ʻe hoko mai ai e faingataʻá ni, ʻe fakahaofi kimoutolu ʻe he ʻOtua moʻuí, ʻa ē naʻá Ne tataki atu ʻa Mōsese ʻi he toafá, pea ko homou Sailó ʻe tuʻu ʻi homou lotolotongá, pea ʻe tau maʻamoutolu; pea te mou ʻilo Ia, pea ko e ngata ia e mamahi ʻo e kau Siú” (naʻe hā ʻi he Matthias F. Cowley, Wilford Woodruff: History of His Life and Labors, 2nd ed. [1909], 509–10).

2 Nīfai 25:17. “Ko ha Ngāue Fakaofo mo Fakaʻulia”

  • Ko e kupuʻi lea “ngāue fakaofo mo fakaʻuliá” ʻoku toe hā ia ʻia ʻĪsaia 29:14 pea ʻoku ʻuhinga ia ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻI he 2 Nīfai 27 ʻoku tau lau ai ki he fatongia mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ni. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻa e tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tekeʻi ʻa e fakapoʻuli ʻo e taʻu ʻe 2,000 ʻo e hē mei he moʻoní, pea ko e “poto” ʻo kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku nau “poto mo akonekiná” ʻe “auha, pea ko e ʻilo ʻa ʻenau kau tangata fakapotopotó” ʻe fufuuʻi ia (2 Nīfai 27:26).

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ko e konga ʻo e ngāue fakaofo mo fakaʻuliá ni:

    “Naʻe mafoa mai ʻa e ata ʻo e ʻaho nāunauʻia ko iá ʻi he taʻu 1820, ʻi he fononga atu ha kiʻi talavou, ʻi he tui fakamātoato, ki he vao ʻakaú pea hiki hake hono leʻó ʻi he lotu, ʻo kumi ki he ʻilo ko ia naʻá ne ongoʻi naʻá ne fie maʻú.

    “Naʻe tali mai ia ʻaki ha fakahā nāunauʻia. Naʻe hā mai ai ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻo folofola mai kiate ia. Ko e puipui ko ia naʻe tāpuni ʻi ha taʻu ʻe ua afé kuo mavaeua ia ke fakahoko mai ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

    “Naʻe hoko leva hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻo ʻuluaki kamata ʻi he Faka-ʻĒloné pea toki hoko ki he Faka-Melekisētekí, ʻi he nima ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ia ʻi he kuonga muʻá. Naʻe hoko mai ha fakamoʻoni kehe ʻe taha mei he efú, ʻo hoko ko e fakamoʻoni hono ua ki hono moʻoni mo hono faka-ʻOtua ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi lahi ʻo e māmaní.

    “Naʻe foaki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e mafai fakalangí, kau ai mo e ngaahi kī ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hono fakamaʻu fakataha ʻo e ngaahi fāmilí ki he nofotaimí mo e taʻengatá ʻi ha fuakava ʻe ʻikai lava ʻe he maté ʻo fakaʻauha.

    “Naʻe siʻisiʻi pē ʻa e maká ʻi he kamatá. Naʻe ʻikai ke fakatokangaʻi ia. Ka kuo tupulaki māmālie ia pea ʻoku teka atu ia ke fakafonu ʻa e māmaní” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 94; pe Liahona, Sānuali 2000, 89–90).

2 Nīfai 25:19. “Ko Hono Huafá ko Sīsū Kalaisi”

  • ʻOku mahuʻinga ʻa e faʻa hā ʻa e hingoa Sīsū Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakamahinoʻi ʻe he lotu ki he maʻuʻanga fakamoʻuí, ʻa ia ne tala fakamahino pē ko Sīsū Kalaisi, ko e fehokotakiʻanga tatau ia ʻi he vahaʻa ʻo e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Ki Mui Ní pea mo e kau lotu kia Kalaisi he kuonga muʻá ʻi he kakai naʻa nau fuofua nofoʻi ʻa ʻAmeliká. Ko e tokotaha tatau pē ia naʻá ne fokotuʻu Hono Siasí ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Fuakava Motuʻá, pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e huafa ko ia naʻe papitaiso ai ʻa ʻĀtamá (vakai, Mōsese 6:52). ʻI heʻene peheé ko e Kāingalotu ʻi he kuonga kotoa pē ʻo e māmaní ʻoku nau sio kia Sīsū Kalaisi ko e maʻuʻanga mālohi mo e fakamoʻui, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Nīfai “ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 25:19).

2 Nīfai 25:20–21. Naʻe Fakatolonga e Ngaahi Lēkooti ʻa Nīfaí ki he Ngaahi Toʻu Tangata ʻi he Kahaʻú

  • ʻĪmisi
    Ko e tohi ʻa Nīfai ʻi he ngaahi lauʻi peletí

    © 1988 Paul Mann

    Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Nīfai ke tauhi ʻene lekōtí. Naʻá ne ʻilo kuo ʻosi fekauʻi ia ke ne tohi pea naʻá ne ʻilo ʻa ia naʻá ne tohí; mahalo naʻe ʻikai ke ne ʻilo maʻu pē ʻa e ʻuhinga naʻe totonu ai ke ne fai e tohí. Ka naʻá ne “ʻiloʻi ko ʻenau ngaahi lekōtí ʻe fakatolonga ia pea ʻoatu ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú ke tokoni ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí” (Robert J. Matthews, Selected Writings of Robert J. Matthews: Gospel Scholars Series [1999], 356).

2 Nīfai 25:22. Fakamāuʻi ʻaki ʻEtau Loto ʻAki ke Maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) ʻa e mahuʻinga ʻo hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo e nunuʻa ʻoku ʻikai ke tau sio ki ai ʻi heʻetau taʻetokanga ki he tohí:

    “ʻOku makatuʻunga koā ʻa e ngaahi nunuʻa taʻengatá ʻi heʻetau tali ʻa e tohí ni? ʻIo, ʻe hoko ia ko e tāpuaki pe ko e fakamalaʻia kiate kitautolu.

    “ ʻOku totonu ke ako ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e tohí ni ʻo hoko ia ko e ngāue ke muia heʻene moʻuí kotoa. Kapau he ʻikai, ʻokú ne fokotuʻu hono laumālié ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki pea ʻokú ne liʻaki ʻa e meʻa ko ia te ne lava ke ʻomai ʻa e uouangataha fakalaumālie mo fakaʻatamai ki heʻene moʻuí kotoa. ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he tokotaha ului foʻou ʻoku langa ʻi he maka ʻo Kalaisí ʻo makatuʻunga ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea nofo mo pīkitai ki he vaʻa ukamea ko iá, pea mo e tokotaha ko ia ʻoku ʻikai te ne fai peheé” (A Witness and a Warning [1988], 7–8).

2 Nīfai 25:23. Ko e Tokāteline ʻo e ʻAloʻofá

  • Ko e ʻaloʻofá ʻoku ʻuhinga ia ki he tokoni mo e mālohi fakalangi ʻoku ʻomai tuʻunga ʻi he hulu fau ʻo e manavaʻofa mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. “ʻTuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia naʻe malava Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻe toe tuʻu ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he moʻui taʻe-faʻa-maté, pea ʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē hono sinó mei he faʻitoká ʻi he tuʻunga ʻo e moʻui ʻo taʻengatá. ʻOku tatau pē ia mo hono fakafou atu ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he tokotaha kotoa pē, tuʻunga ʻi he tui ki he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakatomala mei heʻenau angahalá, ke nau maʻu e mālohi mo e tokoni ke fai e ngaahi ngāue lelei ʻa ia naʻe ʻikai te nau mei lava ke fai kapau naʻe tuku ke nau fai pē ia ʻiate kinautolu. Ko e ʻaloʻofa ko ʻení, ko ha ivi ia te ne malava ke fakangofua ʻa e tangatá mo e fefiné ke nau piki ki he moʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí, hili ʻenau fai honau tūkuingatá.

    “ ʻOku fie maʻu ʻe he laumālie kotoa pē ʻa e ʻaloʻofa fakalangí, he ko e nunuʻa ia ʻo e hinga ʻa ʻĀtamá pea kau atu ki ai mo e ngaahi vaivai mo e angahala ʻa e tangatá. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e ʻaloʻofá, taʻekau ai ʻa e fai ʻosi-kia-velenga ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu iá. ʻOku tuʻunga mei ai ʻa e fakamatala ʻoku pehē, ʻ ʻOku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí’ (2 Nīfai. 25:23). Ko hono moʻoní, ʻoku toki malava pē ke hoko ʻa e fakamoʻuí tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻoku hā sino ia ʻi he tala fakatātā ʻa Sīsū kau ki he vainé mo e ngaahi vaʻá (Sione 15:1–11). Vakai foki, Sione 1:12–17; ʻEfesō 2:8–9; Filipai 4:13; T&F 93:11–14)” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Manavaʻofá,” 120).

  • Naʻe fakamatala ʻa e ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he ola ʻo e ʻaloʻofá pea mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e ʻaloʻofá ko e tokāteline mahuʻinga ki he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

    “ ʻOku tukuakiʻi ʻe ha kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau fai ʻa e tali ko ʻení ʻo pehē… ʻoku tau fakaʻikaiʻi ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau pehē ko ia te tau lava pē ʻo maʻu hotau fakamoʻuí. ʻOku tali ʻaki ʻa e ngaahi tukuakiʻi ko ʻení ha ngaahi lea ʻa ha palōfita ʻe toko ua mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ako ʻaki ʻe Nīfai, ‘He ʻoku mau ngāue faivelenga … ke fakalotoʻi ʻa ʻemau fānaú … ke nau tui kia Kalaisi, mo fakalelei ki he ʻOtuá; he ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí’ (2 Nīfai 25:23). Ko e hā leva ʻa e ʻmeʻa kotoa te tau ala faí’? ʻOku kau moʻoni ki ai ʻa e fakatomalá (vakai, ʻAlamā 24:11) mo e papitaisó, tauhi ʻo e ngaahi fekaú, mo e kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe kole ʻe Molonai, ‘ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhi ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí’ (Molonai 10:32).

    “ ʻOku ʻikai fakamoʻui kitautolu ia ʻi heʻetau angahalá, ʻo ka tau ka fakahā ʻa Kalaisi, pea hili iá, ʻoku tau toe hoko atu ʻi heʻetau ngaahi angahalá ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí (vakai, ʻAlamā 11:36–37). ʻOku fakamoʻui kitautolu mei heʻetau angahalá (vakai, Hilamani 5:10) ʻo tuʻunga mei hono fanauʻi foʻou fakauike kitautolu mo toe fakafoʻou ʻetau fakatomalá mo fakamaʻa kitautolu ʻo fou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá mo e tāpuaki ʻo ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 9:20–22)” (ʻi he Conference Report, Apr. 1998, 77; pe Tūhulu, Siulai 1998, 72).

2 Nīfai 25:26. “Fiefia ʻia Kalaisi”

  • Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻoku hanga ʻe he ʻilo ko ia ʻoku tau maʻu mei hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo ʻai ke tau fiefia moʻoni ai ʻi hotau Fakamoʻuí: “ ʻOku tokolahi ha kau fakaanga ki hotau Siasí. ʻOku nau pehē ʻoku ʻikai te tau tui ki he Kalaisi ko ia ʻoku tui ki ai ʻa e māmani Kalisitiané. ʻOku moʻoni hano konga ʻo ʻenau laú. ʻOku ʻikai makatuʻunga ʻetau tuí, mo ʻetau ʻiló ʻi he talatukufakaholo fakakuongamuʻá, ko e ngaahi tui ia naʻe maʻu tuʻunga ʻi ha ʻilo ʻoku fakangatangata pea tupu mei ha ngaahi lāulea taʻefakangatangata ʻa ha kakai ʻi heʻenau feinga ke fakaʻuhingaʻi ʻa e Kalaisi kuo toetuʻú. ʻOku tupu ʻa ʻetau tuí, mo ʻetau ʻiló mei he fakamoʻoni ʻa ha palōfita ʻi he kuonga ko ʻení ʻa ia naʻá ne mamata kiate ia, ʻa e ʻOtua maʻongoʻonga ʻo e ʻunivēsí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, ko e Sisū Kalaisi kuo toetuʻú. Naʻá na folofola kiate ia. Naʻá ne fakatau folofola kiate Kinaua. Naʻá ne fakamoʻoni fakahāhā ʻi he lea fakapapau, mo mahinongofua ʻo kau ki he meʻa-hā-mai mahuʻinga ko iá. Ko ha meʻa-hā-mai ia ki he ʻOtua Māfimafí pea mo e Huhuʻi ʻo e māmaní, naʻe nāunauʻia lahi ange ia ʻi he faʻa ʻiló, ka naʻe fakapapauʻi mo fakamahinoʻi pau ʻa e ʻilo naʻe maʻu aí. Ko e ʻilo ia ʻoku makatuʻunga ʻi he kelekele loloto ʻo e fakahā fakaonopōní, ʻo hangē ko e lau ʻa Nīfaí oku tau, ‘lea ʻia Kalaisi, oku [tau] kikite ʻia Kalaisi pea ʻoku [tau] tohi ʻo fakatatau mo [ʻetau] ngaahi kikité, koeʻuhí ke ʻiloʻi ʻe [heʻetau] fānaú, ki he tupuʻanga ʻa ia te [tau] lava ke sio ki aí koeʻuhí ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo [ʻetau] ngaahi angahalá’ (2 Nīfai 25:26)” (ʻi he Conference Report, Apr. 2002, 107–8; pe Liahona, Siulai 2002, 102).

    ʻĪmisi
    Ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻĪmisi ʻo Kalaisí

    © IRI

  • Naʻe fakafehokotaki ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e vīkiviki ʻia Sīsū Kalaisí mo e fekau ke talangofua ki he ngaahi fono mo e ouau ʻo e ongoongoleleí:

    “Ka ko e tumutumu ʻo ʻeku ongoʻi fiefiá pea mo e mahino kotoa ʻoku ou maʻú, ʻa ʻeku maʻu ʻa e faingamālie ko ia ʻoku fakamatala ʻe Nīfaí, ke ‘lea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [mo] kikite ʻia Kalaisi’ (2 Nīfai 25:26) ʻo tatau ai pē ha feituʻu pe ko ha taha te ma fetaulaki, kae ʻoua kuo mole ʻa e mānavá ʻi heʻeku moʻuí. Ko e moʻoni he ʻikai ha toe taumuʻa pe ha faingamālie maʻongoʻonga ange ʻi heʻete hoko ko e ‘[fakamoʻoni] makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa’ (T&F 107:23).

    “Ka ko ʻeku hohaʻa lahi tahá ʻoku tupu ia mei he fekaú ni. ʻOku fakamanatu mahinongofua ʻaupito mai ʻe he kupuʻi folofolá kiate kitautolu ‘ko kinautolu ʻoku nau malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ʻoku totonu ke nau moʻui ʻaki … ʻa e ongoongoleleí’ (1 Kolinitō 9:14). Kuo pau ke hoko ʻeku moʻuí ko e konga ia ʻo ʻeku fakamoʻoni kia Sīsuú, ʻo mavahe ia mei heʻeku ngaahi leá mo ʻeku fakamoʻoní. ʻOku totonu ke hāsino ʻi heʻeku moʻuí kakato ʻa hono fakalāngilangiʻi ʻo e ngāué ni. He ʻikai te u makātakiʻi kapau ʻe hanga ʻe haʻaku lea pe tōʻonga ʻo holoki ʻa hoʻomou tui kia Kalaisí, pe ko e tuʻunga lāngilangi ʻoku mou hapai hake ʻaki e lakanga fakaʻaposetoló” (ʻi he Conference Report, Oct. 1994, 39–40; pe Tūhulu, Sānuali 1995, 38).

2 Nīfai 25:28. Muimui kia Kalaisi mo ʻEne Kau Takimuʻá

  • Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Sālesi Titiē ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e mahuʻinga ke fanongo ki he Fakamoʻuí mo ʻEne kau taki ʻi he māmaní ke fakamālohia ʻa e fakamoʻoní:

    [“Ko e taimi pē ko ia kuo maʻu ai ʻe ha taha haʻane fakamoʻoní, pea ʻe hangē pē ia ko ha afi ʻokú ne fie maʻu ha lolo mo ha ʻokisikena ke moʻui aí, ʻe fie maʻu ia ke tafunaki mo tokangaʻi he ka ʻikai ʻe holo pē ia ʻo mate ʻaupito. Ko hono moʻoní, ko e fakamoʻoni ko ia ʻoku mei maté ʻe hoko mai ai hano fakaʻikaiʻi ʻo Kalaisi, ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. …

    “Ka ko e meʻapango ia, he ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau maʻu e fakamoʻoní pea fakaʻikaiʻi ʻo mole leva ia. ʻOku anga fēfē ʻene hokó? Kapau te ke muimui ki he ngaahi sitepu ke maʻu ai ha fakamoʻoní, te ke fai leva ʻa hono fehangahangaí koeʻuhí ke fakaʻikaiʻi pe mole ia. ʻOua naʻa lotu; pea mapuni leva ʻa e matapā ki he fakahaá. ʻOua naʻa loto-fakatōkilalo kae fakaongoongo ki ho leʻo mālohí. ʻOua naʻa kau ki he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí kae muimui ki he ngaahi founga ʻa e māmaní. ʻOua naʻa muimui ki he kau taki ʻo e Siasí kae fakaangaʻi kinautolu. ʻOua naʻa fanongo ki he kau palōfitá mo muimui ki heʻenau akonakí kae fakaʻuhingaʻi ʻenau leá ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi fie maʻú. ʻOua naʻa talangofua ki he ngaahi fekaú kae moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fie maʻú mo e holí] (ʻi he Conference Report, Oct. 1991, 86; pe Ensign, Nov. 1991, 63).

2 Nīfai 26:11. “E ʻIkai Fāinga Maʻu Ai Pē ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo e Tangatá”

  • Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue faivelengá ke maʻu hokohoko ai ʻa e takaua ʻo e mo e Laumālie Māʻoniʻoní: “Hangē ko ia ʻoku hoko ʻi he meʻafoaki kotoa pē, [ko e meʻa foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní] kuo pau ke maʻu mo tali lelei ʻa e meʻafoaki ko ʻení, ka te toki lava ʻo fiefia ai. ʻI he taimi ne hilifaki ai e nima ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi ho ʻulú ke fakamaʻu koe ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ke fanongo ai ki he ngaahi leá ni, ‘Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.’ ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻe hoko maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hao takaua ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē. ʻOku fakatokanga mai ʻa e folofolá ko e Laumālie ʻo e ʻEikí ‘ ʻe ʻikai ʻahiʻahi maʻu ai pē ia mo e tangatá.’ ʻI he taimi ʻoku hilifakinima ai kitautolú, ʻoku foaki mai ai kiate kitautolu ʻa e totonu ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka ko ha totonu ia kuo pau ke tau hokohoko atu hono ngāueʻí ʻo fakafou ʻi he talangofuá mo e moʻui tāú. He ʻikai lava ke tau fakavaʻivaʻinga ʻaki ʻa e meʻa foakí ni” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 27; pe Liahona, Mē 2003, 27).

2 Nīfai 26:15–16. Lea mei he loto Efú

  • Naʻe toe fakalea ʻe Nīfai ʻa e ʻĪsaia 29:4 ʻo fakahā ai neongo ʻe fakaʻauha ʻa hono kakaí, “he ko kinautolu ʻe ʻauhá te nau lea mai kiate kinautolu mei he kelekelé, pea ʻe ongo hake ʻa ʻenau leá mei he loto efú, pea ʻe tatau ʻa honau leʻó mo ha taha ʻoku maʻu ha laumālie ʻuli” (2 Nīfai 26:16). Ko e ʻuhinga tefito ʻo e “laumālie ʻulí” ko ha laumālie ʻokú ne ueʻi ha tokotaha pe ko e laumālie ʻo ha taha kuo mate. Neongo ko e ʻuhinga ko ʻení, ʻoku ngali ongo faikehe kiate kitautolu he ʻahó ni, ka ʻi he kuohilí naʻe angamaheni ʻaki tokua ko kinautolu kuo nau ʻosi hiki atú, ʻoku malava pē ke nau kei kau mai mei faʻitoka ki he moʻui ko ʻení. ʻI he ʻuhinga ko iá, ko e leʻo ʻo e kakai ʻo Nīfaí “ʻanautolu kuo mohe ʻi he efú” (2 Nīfai 27:9) ʻi he ngaahi senituli, ka ʻi he lolotonga ní ʻoku nau fafana “mei he efú” ʻo fakafou mai ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia naʻe hanga ʻe Siosefa Sāmita ʻo toʻo hangatonu “mei he kelekelé” (Īsaia 29:4; vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:51–52).

2 Nīfai 26:22. “ʻOkú Ne Tataki ʻa Kinautolu ʻi honau Kiá ʻaki ʻa e Filo Vavae”

  • Lolotonga e ngāue ʻa ʻEletá Kālosi E. ʻEisi (1926–99) ʻi he Kau Fitungofulú, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e anga hono ngaohi ʻo e afo vavaé pea hoko ko e kavenga mafasiá ʻo pehē: “Ko e ʻuluaki fehālaakí ʻoku hangē ha tuʻoni filo ʻe taha ʻo e afo vavaé; ʻe motu ngofua pē pea liʻaki. Ka ʻi he taimi takitaha ʻe toutou hoko ai ʻa e fehālākí, ko e tuʻoni filo ia ʻoku toe tānaki atu ki he ʻuluaki tuʻoni filó, pea hokohoko atu pē, kae ʻoua kuo lalanga ha afo mālohi ʻaki ha ngaahi tuʻoni filo lahi, ʻa ia ʻe faingataʻa ke motuhi. Naʻe pehē ʻe Samuela Sionisoni ko e “Seini ʻo e ʻulungāangá ʻoku fuʻu valevale ke fakatokangaʻi kae ʻoua pē kuo fuʻu mālohi ke lava ʻo motuhi’” (The Road to Somewhere: A Guide for Young Men and Women [1994], 88).

2 Nīfai 26:29. Ko e Angahala ʻo e Ngāue Fakataulaʻeiki Kākaá

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfai ko e ngāue fakataulaʻeiki kākaá ʻoku hoko ia ʻi he taimi ʻoku hanga ai ʻe he kau tangatá ʻo “fokotuʻu ʻa kinautolu ko ha maama ki māmani” (2 Nīfai 26:29). ʻOku kehe ia mei hono akoʻi ʻe Sīsū ʻa e kau Nīfaí ʻo pehē, “Ko au ʻa e maama ke mou hiki haké” (3 Nīfai 18:24).

  • Naʻe tānaki mai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻe lava ke fakatou hoko ʻa e ngāue fakataulaʻeiki kākaá mei loto ʻi he Siasí pea mei he ngaahi fili ʻo e Siasí: “Ko ia, tau tokanga muʻa telia ʻa e kau palōfita mo e kau akonaki loí, ʻa ia ko e kau tangata mo e kau fafine, ʻa ia naʻa nau fili pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu ke nau fakahā ʻa e ngaahi tokāteline ʻa e Siasí pea ʻoku nau feinga ke fakamafola ʻa e ongoongolelei halá ke takiakiʻi mai ha kau muimui ʻi [haʻanau] poupouʻi ha ngaahi ako, ngaahi tohi, mo e ngaahi makasini ʻa ia ʻoku hanga ʻe hono ngaahi fakamatalá ʻo fakafepakiʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻa e Siasí. Tokanga telia ʻa kinautolu ʻoku nau lea mo tuʻuaki ʻa ʻenau fakafepakiʻi ʻa e kau palōfita moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻoku nau malanga taʻetuku ki he kakai kehé ʻo ʻikai tokanga ki he lelei taʻengata ʻa kinautolu ʻoku nau fakatauveleʻí. ʻOku nau hangē ko Nēhoa mo Kolihola ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻo nau fakafalala ki he ngaahi fakaʻuhinga kākā ke takiakiʻi ʻaki mo fakalotoʻi ʻa e kakai kehé ke nau tui ki heʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻOku nau ‘fokotuʻu ʻa kinautolu ko ha maama ʻi māmani, koeʻuhí ke nau maʻu ha totongi mo e fakamālō ʻa e māmaní; ka ʻoku ʻikai te nau feinga ki he lelei ʻa Saioné’ (2 Nīfai 26:29)” (ʻi he Conference Report, Oct. 1999, 78; pe Liahona, Sānuali 2000, 75).

2 Nīfai 26:33. “ʻOkú Ne Fakaafeʻi ʻa Kinautolu Kotoa Pē ke Nau Haʻu kiate Ia”

  • Naʻe fakatukupaaʻi kitautolu ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke tau tuku ki he tafaʻakí ʻa e loto kehekehé ka tau ngāue ko e kāingalotu ʻi Hono puleʻangá:

    “ʻOku ou ʻamanaki te tau lava ke ikunaʻi ha ngaahi faikehekehe ʻi he anga fakafonuá, fakamatakalí, pea mo e leá. …

     “… ʻI he ngaahi meʻa ne u aʻusiá, ʻoku ʻikai ha matakali, pē faʻahinga ʻoku hangē ʻoku nau lelei ange kinautolu ʻi he niʻihi kehé ʻi he tuʻunga fakalaumālié mo e tuí. …

    “Ko e melino fakalaumālié ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi ha matakali pe anga fakafonua pe puleʻanga ka ʻoku maʻu ia ʻi he talangofua kakato ki he ʻOtuá pea ki he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1995, 80–81, 83; pe Tūhulu, Siulai 1995, 61, 63).

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo pehē ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻoku maʻá e tokotaha kotoa pē ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá:

    [“‘Oku ‘ofa tatau pē haoahaoa, mo taʻefakangatangata ‘a e Tamai ‘i Hēvaní ki Heʻene fānaú kotoa,. ʻOku tatau pē ʻEne ʻofa ki Hono ngaahi ʻofefiné mo Hono ngaahi fohá. ʻOku ʻofa tatau pē, Hotau Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ki he tangatá mo e fefiné. Ko ʻEne Fakaleleí mo ʻEne ongoongoleleí ʻoku maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. Lolotonga e ngāue ʻa Sīsū ʻi he māmaní naʻá Ne ngāue tatau pē ki he tangatá mo e fefiné: naʻá Ne fakamoʻui pea akoʻi fakatouʻosi pē ʻa e tangatá mo e fefiné.

    “… [Fakatātā ʻaki ʻeni], ko e tuí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fie maʻu ia ki he fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá, tatau ai pē pe ko e tangata pe fefine. ʻOku tatau pē ia mo e ngaahi fuakava mo e tāpuaki ʻo e temipalé. Ko e ngāue mo e nāunau ʻa ʻetau Tamaí ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengata ʻa ʻEne fānaú. (vakai, Mōsese 1:39). … Ko ʻEne meʻaʻofa mahuʻinga tahá, ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa ia ʻoku ʻatā ki he kakai kotoa pē”] (“Equality through Diversity,” Ensign, Nov. 1993, 89).

2 Nīfai 27 ʻE Fai ʻe he ʻEikí “ha Ngāue Fakaofo mo Fakaʻulia”

  • Ko e fakaʻosi ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaia ʻa ia naʻe lau hangatonu ʻe Nīfaí ko e (ʻĪsaia 29) ʻa ia ʻoku fakahā ai ʻoku lahi e ngaahi kikite mahuʻinga kau ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ʻoku pulia mei he lēkooti ʻo e Tohi Tapú. Ko hano fakatauhoa fakalelei ʻa ʻĪsaia 29 pea mo e vahe tatau mei he ngaahi peleti palasá ʻi he (2 Nīfai 27) ʻoku hā ai ko e niʻihi ʻo e ngaahi konga “mahinongofua mo mahuʻinga tahá” kuo nau “toʻo mei ai” (1 Nīfai 13:26–27) ʻoku kau ai ʻa e:

    1. Tuʻunga ʻo e kikité ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai 2 Nīfai 27:1).

    2. Ko ha “tohi” naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia ʻe ʻomai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (veesi 6).

    3. Ko e tohí ʻe “fakamaʻu” (veesi 7–8).

    4. Ngaahi fatongia ʻo Molonai mo Siosefa Sāmita ʻi hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, veesi 9–10).

    5. “Ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu” te nau mamata ki he “tohí” pea fakamoʻoni “ki hono moʻoni ʻo e … ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí” (veesi 12–13).

      ʻĪmisi
      Ko e ngaahi lauʻi peleti koulá

      © 1987 Greg K. Olsen

    ʻOku ʻikai faingataʻa ke tau fakakaukau atu, kapau ʻe toʻo ʻa e ngaahi kikite ko ʻeni kau ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ko e filioʻi ʻa e tēvoló ke “fakakeheʻi ʻa e ngaahi hāʻeleʻanga totonu ʻo e ʻEikí koeʻuhi [ke ne] fakakuihi ʻa e matá mo fakafefeka ʻa e loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (1 Nīfai 13:27).

2 Nīfai 27:1–2. “Konā ʻi he Angahala”

  • Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻene hohaʻa kau ki he ngaahi palopalema lahi ʻi he sosaieti ʻo e ʻaho ní:

    “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ha meʻa ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí pe ko e hisitōlia ʻo e māmaní ʻe lava fakatataua mo hotau tuʻunga lolotongá. ʻOku ʻikai ha meʻa naʻe hoko ʻi Sōtoma mo Komola ʻe mahulu hake hono palakuú mo hono fakalieliá ʻi he meʻa ko ia ʻoku hoko ʻi he lolotonga ní.

    “Ko e ngaahi lea ʻulí, kapekapé, mo e lea fie-ʻotuá ʻoku ngāue ʻaki ʻi he feituʻu kotoa pē. Ko e faiangahala naʻe fai fakapulipulí, ʻoku fakaʻaliʻali ia he lolotongá ni, pea aʻu pē ʻo maluʻi ʻe he laó.

    “Ko e ngaahi meʻá ni naʻe hoko fakafeituʻu pē ia ʻi Sōtoma mo Komola. Ko e ngaahi ʻahó ni ʻoku nau mafola ʻi he māmaní, pea ʻoku nau ʻākilotoa kitautolu” (“The One Pure Defense” [ko ha efiafi mo Palesiteni Boyd K. Packer, Feb. 6, 2004], 4, www.ldsces.org).

2 Nephi 27:7–11. “Vakai Kuo Fakamaʻu ʻa e Tohí”

  • ʻĪmisi
    Ko e liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá

    © 1982 Robert Barrett

    Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngaahi folofola ʻoku teʻeki ke fakahā maí, tautefito ki he ngaahi meʻa ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “ ʻOku lahi ʻa e ngaahi tohi folofola ʻoku teʻeki ke ʻomai, kau ai ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪnoké (vakai, T&F 107:57), kātoa ʻa e ngaahi tohi ʻa e ʻAposetolo ko Sioné (vakai, ʻEta 4:16), ko e ngaahi lekooti ʻo e faʻahinga ʻo ʻIsileli naʻe molé (vakai, 2 Nīfai 29:13), pea kau ai mo e meimei vahe tolu ʻe ua ʻo e ngaahi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe fakamaʻú: ‘Pea ʻoku haʻu ʻa e ʻaho ʻe lau ʻa e ngaahi lea ʻo e tohi kuo fakamaʻú mei he tumuʻaki ʻo e ngaahi falé; pea ʻe lau ia ʻi he mālohi ʻo Kalaisí; pea ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ki he fānau ʻa e tangatá, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo hoko ʻi he fānau ʻa e tangatá, pea mo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e māmaní’ (2 Nīfai 27:11). Ko e ʻahó ni ʻoku tau toʻotoʻo fiefia ʻa e ngaahi tohi tapú ʻe fā kuo ʻosi fakatahaʻi ʻi ha tohi pē taha, ka ʻe ʻi ai ha ʻaho, koeʻuhí ʻoku kei lahi e ngaahi folofola ke ʻomaí, mahalo ʻe fie maʻu ke tau toho-nima ha kiʻi saliote ʻoku fonu ʻi he tohí” (A Wonderful Flood of Light [1990], 18).

2 Nīfai 27:12. “ʻE Mamata ki Ai ha Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu”

  • Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻa e fakakaukau ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú’: “Ko e kau tangata ʻe toko tolu ne fili ke hoko ko ha kau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ko ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi. Kuo fakakau e ‘Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú’ ʻo hiki ʻi he kotoa ʻo e tatau e meimei 100 miliona ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo pulusi ʻe he Siasí talu mei he 1830. Ne fakamoʻoniʻi ʻe he kau fakamoʻoni ko ʻení ʻi he loto-māluʻia moʻoni kuo ‘nau mamata ki he ngaahi lauʻitohi koula ko ʻeni ʻoku hiki ai ʻa e fakamatala ko ʻení’ pea ‘mo e tongitongi kuo hiki ʻi he ngaahi lauʻi peletí.’ Naʻa nau fakamoʻoni ko e ngaahi tohí ni ‘kuo liliu ia ʻi he foaki ʻo e mālohi ʻo e ʻOtuá, he kuo [fakahā] ia ʻe hono leʻó kiate kimautolu.’ Naʻa nau fakamoʻoniʻi, ‘[ʻOku mau] fakapapau ʻi he ngaahi lea fakamoʻomoʻoni, naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá mei langi ʻo ne ʻomi ʻo tuku ia ʻi homau ʻaó, pea naʻa mau vakai mo mamata ki he ngaahi lauʻi tohi koulá pea mo e ngaahi tongitongi ʻi aí; pea ʻoku mau ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, naʻa mau mamata ai ʻo fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni’” (ʻi he Conference Report, Apr. 1999, 45; pe Liahona, Siulai 1999, 41).

  • Sio ki he saati “Ko e Kau Fakamoʻoni ki he Ngaahi Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná” ʻi he fakamatala fakalahí (peesi 470). ʻOku hiki ai ha ngaahi fakamatala fakatāutaha kau ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú.

2 Nīfai 27:13 Ko ha “Tokosiʻi Pē” Te Nau “Fakamoʻoniʻi” ʻa e Ngaahi Lauʻi Peletí

2 Nīfai 27:15–19. “ʻOange ʻa e Tohí … ki ha Tangata Poto”

  • Naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ʻalu ʻa Māteni Hālisi ki ha tangata poto. Naʻe tohi ʻe ʻOliva Kautele ʻo pehē ʻi he lolotonga ko ia ʻa e fuofua ʻaʻahi ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita ʻi he ʻaho 21–22 ʻo Sepitema 1823, naʻe toe lea ʻaki ʻe Molonai ʻa e kikite ʻa ʻĪsaiá ʻoku kau ki aí ʻi he 2 Nīfai 27 ʻo pehē naʻe fakahoko ia ʻia Siosefa Sāmita: “‘Lolotonga iá, naʻá ne pehé, ‘Kuo pau ke fakakakato ʻa e folofolá kimuʻa pea toki liliu, ʻa ia ʻoku pehē ko e ngaahi lea ʻo ha tohi, naʻe fakamaʻu, pea ʻoatu ki he tangata poto; he kuo fakapapau ʻa e ʻOtuá he ʻikai tuku ki he tangatá ha ʻuhinga ke kalo mei ai, pea ke fakahā ki he anga vaivaí ko hono nimá ʻoku ʻikai ke nounou ke tuʻunga mei ai ha ʻikai ke ne lava fakamoʻui’” (“Letter IV. To W. W. Phelps,” Messenger and Advocate, Feb. 1835, 80). Ko e kikite ko ʻení naʻe fakahoko ʻi he 1828 ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Māteni Hālisi ki he tangata poto, ko Sālesi ʻAnitoní (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:63–65).

    ʻĪmisi
    Ko Māteni Hālisi mo Sālesi ʻAnitoni

    William Whitaker, © IRI

    Naʻe toe tānaki mai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻApōsetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he meʻa pē ko ʻeni naʻe hoko kia Palōfesa ʻAnitoní, ke kau ai ʻa e fakafepakiʻi fakalūkufua ʻe he kau poto ʻo e māmaní ʻa e Tohi ʻa Molomoná: “ʻOku ikai ko e lau pē ʻeni kia Palōfesa ʻAnitoni toko taha, he ʻoku ngāue ʻaki ʻa e foʻi lea naú ʻi he [2 Nīfai 27:20]. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he lau ko ʻení ʻa e tuʻunga fakakaukau ʻo e tokolahi ʻo e kau poto ʻo e māmaní, ʻa ia ko honau tokolahi, ʻoku ʻikai ke nau tokanga fakamātoato ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻa mo e taimi ʻoku nau lau ai iá, ʻoku ʻikai ke nau fakamātoato hono lau iá, tuku kehe ʻenau fai ia ʻaki ha fakakaukau ʻoku fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi meʻa maná, kau ai ʻa e mana ko ia hono ʻomai ʻa e tohí ni ʻaki ʻa e ʻmeʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá’” (“The Book of Mormon: A Great Answer to ‘the Great Question,’” ʻi he Monte S. Nyman and Charles D. Tate Jr., eds., The Book of Mormon: First Nephi, The Doctrinal Foundation [1988], 9).

2 Nīfai 27:20. “ʻOku Ou Mafai ke Fai ʻa ʻEku Ngāue Pē ʻAʻakú”

  • Naʻe lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele ki he founga ʻe hanga ai ʻe he ʻEikí ʻo ikunaʻi moʻoni ʻa e ngaahi fakafepaki ki Heʻene ngāué: “ ʻOku ʻafio ʻa e ʻOtuá ia ʻi ha lotolotonga ʻoku taʻengata ʻa ia ʻoku ʻi Hono ʻaó ai ʻa e kuohilí, lolotongá mo e kahaʻú (vakai, T&F 130:7). Kuo pau ke fakahoko Hono finangalo fakalangí, he kuo pau ke Ne fai ha meʻa pē ʻokú Ne finangalo ke faí (vakai, ʻĒpalahame 3:17). ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá! (vakai, ʻĒpalahame 2:8). ʻOku mafai kakato ʻa e ʻOtuá ‘ke fai [ʻEne] … ngāué’ (2 Nīfai 27:20) pea fakahoko ʻEne ngaahi taumuʻá, ʻa ia ko e meʻa ʻoku ʻikai ʻi he ngaahi palani lelei taha ʻa e tangatá he ʻoku tau faʻa fakaʻaongaʻi hala ʻetau tauʻatāina ke filí!” (ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 72; pe Liahona, Mē 2003, 70).

  • ʻI ha meʻa naʻe hoko kimuʻa, naʻe pehē ʻe ʻEletā Mekisuele ʻoku ʻikai fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá ʻi he fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi taumuʻá: [“Koeʻuhí kuo fokotuʻu ʻa e konga mahuʻinga taha ʻo e Fakaleleí, ʻoku tau ʻilo ko e meʻa kotoa pē ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ʻe hoko ia ʻi hono fakaʻosí. Ko e moʻoni ʻoku malava ʻe he ʻOtuá ke fai ʻEne ngāue ʻAʻaná! (vakai, 2 Nīfai 27:20–21.) ʻI he ngaahi palani ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga e tangatá, talu pē mei he kamataʻangá, naʻá Ne hanga ʻo ʻomai e faingamālie ki hono fakamolemoleʻi ʻo e fehālaaki kotoa pē ʻi he moʻui ko ʻení. ʻE ikuna ʻEne ngaahi taumuʻa kotoa pē pea he ʻikai te Ne fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e tauʻatāina ʻa e tangatá ke filí. ʻIkai ngata aí, ko ʻEne ngaahi taumuʻa kotoa pē ʻe fakahoko ia ʻi hono taimi totonu (vakai, T&F 64:32)”] (ʻi he Conference Report, Oct. 1990, 17; pe Ensign, Nov. 1990, 15).

2 Nīfai 27:21. “ʻI he Taimi ʻOku Ou Loto Ki Ai”

  • Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele kau ki heʻetau taimí mo e taimi ʻa e ʻOtuá ʻo pehē: [“ ʻOku kau ʻi he tuí ʻa e falala ki he taimi ʻa e ʻOtuá, he kuó Ne ʻosi folofola ʻo pehē, ‘Ka kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimi’ (T&F 64:32). ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻEne taimí, fakamāmanilahi mo fakafoʻituitui!”] (ʻi he Conference Report, Apr. 1991, 19; pe Ensign, May 1991, 90).

    ʻI he fakatahaʻanga ʻe taha, naʻe akoʻi ai ʻe ʻEletā Mekisuele ʻo pehē: “Ko e tui ki he taimi ʻa e ʻOtuá [ʻa e] malava ko ia ke pehē fai pē ʻo fakatatau ki Hoʻo taimí, neongo ʻoku ʻikai ke fuʻu mahino kakato kiate kitautolu” (“Glorify Christ” [ko ha efiafi mo ʻEletā Neal A. Maxwell, Feb. 2, 2001], 7, www.ldsces.org).

2 Nīfai 27:35. “Ko Kinautolu naʻe Lāungá Te nau Ako ʻo ʻIlo ʻa e Tokāteliné”

  • Naʻe fakahinohino mai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻe ako ai ʻe he kakai ʻoku nau lāunga kau ki he moʻoni ʻoku fakahā maí ʻa e ngaahi tokāteline foʻou: “ ʻOku taumuʻa pehē ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e kau mēmipa ko ia ʻo e ngaahi siasi ʻoku ʻikai ko e siasi moʻoní, ʻoku nau fehālaaki fakalaumālié, ʻoku nau fakakaukau ʻoku nau maʻu ʻa e moʻoní, ʻoku ʻomai kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki he kakato ʻo e ongoongoleleí. Ko kinautolu ia ʻoku fakavaʻe ʻenau tuí ʻi he ngaahi veesi fakatāutaha mo e ngaahi potufolofola ʻoku ʻikai ke fuʻu mahino, pea ʻoku nau fifili pea lāunga tokua ʻoku ngalingali ʻi ai ha ngaahi fepakipaki fakafolofola, te nau ako ʻa e ngaahi tokāteline moʻoní. He ʻikai te nau kei hohaʻa ki he fakaleleí, fakamoʻui ʻi he ʻaloʻofa ʻataʻatā peé, papitaiso ʻo e fānau valevalé, ko e lakanga fakataulaʻeikí, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālié, ko e ngaahi potufolofola ko ia kau ki he hē mei he moʻoní, ko e toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, pea mo e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻE ʻalu ʻa e meʻa kotoa pē ki hono feituʻu totonu koeʻuhí ko e fakamoʻoni foʻou ko ʻeni kia Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí” (The Millennial Messiah [1982], 174–75).

Ngaahi Meʻa ke Fakakaukauʻí

  • Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” ʻi heʻene felāveʻi mo e fakamoʻui ʻi he ʻaloʻofá? (2 Nīfai 25:23).

  • ʻOku fēfē hoʻo sio ki hono hanga ʻe he hīkisiá mo e ʻofa ʻi he paʻangá ʻo holoki ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻo kinautolu ʻoku mou feohí?

  • Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi fakamoʻoní ʻi he 2 Nīfai 27. Fakaʻilongaʻi e ngaahi fakamoʻoni kehekehe naʻá ne ʻuhinga ki aí (vakai, veesi 12–14). ʻOku anga fēfē ʻa e hoko ʻa e mēmipa takitaha ʻo e Siasí, kau ai mo koe, ko e fakamoʻoni ʻi hono fokotuʻu e folofola ʻa e ʻOtuá? (vakai, veesi 14).

Ngāue ke Faí

  • Fakamatalaʻi ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko e kaungāmeʻa mamae, ʻa e tokāteline ʻo e ʻaloʻofá ʻo hangē ko ia naʻe fakahā ʻe he palōfita ko Nīfaí.

  • Teuteu ha lea pe lēsoni ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí kau ki he fakahoko ʻo e kikite ʻa ʻĪsaiá ʻi he “ngāue fakaofo mo fakaʻulia” (2 Nīfai 27:26) ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.